U radu se istražuju suvremeni izazovi povezani s razvojem umjetne inteligencije i njezinim utjecajem na teološko-antropološki govor. U središtu je analiza transhumanističkog pokreta s njegovim obećanjima o kibernetičkoj besmrtnosti i o poboljšanju ljudske vrste. Polazeći od nekih obilježja tog pokreta, autor analizira njegove implikacije za kršćansku antropologiju. Rad je podijeljen na tri dijela. U prvom dijelu pod naslovom »Neka obilježja transhumanističkog doba« analizira se transhumanizam kao melioristička filozofija u kojoj se može lako prepoznati prometejski izazov. Drugi dio pod naslovom »Umjetna inteligencija i/za novo poimanje čovjeka« obrazlaže monistički i dualistički pristup ljudskoj zbilji te nastoji odgovoriti na pitanje može li stroj misliti. Ovdje je istaknuto pitanje dataizma kao uvjerenja da su organizmi zapravo algoritmi kojima se može upravljati. Moć podataka dovela bi do nadmoći umjetne inteligencije kojoj se pripisuju božanska svojstva. Treći dio »Čovjekova stvorenost na sliku Božju versus stvorenosti umjetne inteligencije na sliku čovječju« bavi se ključnim teološko-antropološkim pitanjem o čovjekovoj vrijednosti i specifičnosti. Najprije se istražuju razne interpretacije čovjekove stvorenosti na sliku Božju, zatim autor analizira u kojem smislu umjetna inteligencija može biti smatrana stvorenjem na sliku čovječju. Zaključni dio donosi još neke teološke misli u čijem središtu se nalazi opasnost idolatrije i pitanje nepovredivog dostojanstva čovjeka. The paper explores contemporary challenges related to the development of artificial intelligence and its influence on theological-anthropological reflection. The main idea is oriented to the analysis of the transhumanist movement with its promises of cybernetic immortality and the enhancement of the human species. Starting from some characteristics of that movement, the author analyses its implications for Christian anthropology. The paper is divided into three parts. The first chapter, »Some characteristics of the transhumanist era«, analyses transhumanism as a transhumanism as a melioristic philosophy in which the Promethean challenge can be easily recognized. The second chapter entitled »Artificial intelligence and/for a new understanding of man« explains the monistic and dualistic approach to human reality and seeks to answer the question of whether a machine can think. The issue of dataism as the belief that organisms are algorithms that can be controlled is highlighted here. The power of data would lead to the supremacy of artificial intelligence that is attributed with divine properties. The third chapter, »Man’s creation in the image of God versus the creation of artificial intelligence in man’s image« deals with the key theological-anthropological question about man’s value and specificity. Various interpretations of man’s creation in the image of God are firstly explored, followed by an analyses of the sense in which artificial intelligence can be considered as a creation in man’s image. The concluding part brings some theological thoughts, at the centre of which is the danger of idolatry and the question of the inviolable dignity of man.