Ciljevi su rada analizirati suodnose suvremenog društva i nakladnika koji tvore okvir mogućnosti nakladničkog posredovanja knjiških sadržaja. Riječ je o naslijeđenom obilju knjiga koje se neprekidno povećava, o svjetonazorskoj cenzuri koja svjedoči o projekcijama društvenih vrijednosti u naslijeđeno knjiško obilje, o ulozi IT tvrtki koje su pokrenule revoluciju u distribuciji knjige, ali su prouzročile nove probleme u području autorskih prava i, naposljetku, o samom nakladniku koji je i dalje ključni jamac kvalitete objavljenog sadržaja. Rad se temelji na sadržajnoj analizi suvremene literature s područja nakladničkih studija, novinskih tekstova i komentara te statističkih izvješća. Inovativni doprinos rada ponajprije čini razrada svjetonazorske cenzure iz teorijske perspektive istraživanja čitateljskih navika, potom razrada pozitivnih i negativnih posljedica uključivanja IT tvrtki u proizvodnju i distribuciju knjiga i isticanje vrijednosti tradicionalne uloge nakladnika bez koje autorska kreativnost ostaje nevidljiva, ne-objavljena, doslovce ne-javna. This paper aims to analyse the relationship between contemporary society and the publishing industry that provides a framework of possibilities of book content mediation. Four aspects are considered: the plenitude of books; censorship imposed by society or associations onto these books; the role of IT companies that started a revolution in content distribution but at the same time jeopardised intellectual property rights and, finally; the position of the publisher as the remaining sole patron of content quality. The paper is based on the content analysis of recent academic research in publishing studies as well as insights into contemporary statistics and media reports. The paper contributes to book and media research by exploring censorship imposed by certain social groups based on modern research into reading habits, observations of the positive and negative impacts of IT companies on the publishing industry and the status of authors and intellectual property and, lastly, emphasizing the role of publishers as content managers, since without them the creativity of authors remains non-public, literally invisible.