Dok je zastava broda oduvijek odražavala vezu između nacionalnosti brodovlasnika i broda, promjene koje su se zbile tijekom 20. stoljeća radikalno su izmijenile takvu percepciju. Jednu od glavnih uloga u tom preokretu odigrale su zastave pogodnosti koje su za to vrijeme preuzele svjetsku trgovačku fl otu. Nudeći upis brodova pod uvjetima i na način koji odgovara brodovlasnicima u vidu nižih poreza, slabijeg nadzora oko vođenja broda, fleksibilnog pravnog okvira kao i pogodnosti koje dolaze s njim naposlijetku su bivale sve privlačnije budući da su na taj način brodovlasnici minimizirali troškove i povećavali konkurentnost. S druge strane takva vrsta regulatorne praznine kao i nedorečenost koncepta stvarne veze u međunarodnom pravu ubrzo su pokazale svoje nedostatke koji su se očitovali kao narušavanje sigurnosti plovidbe kako su se brojevi ispodstandardnih brodova povećavali, kao i broj ekoloških katastrofa, slučajeva ilegalnog izlova ribe, slučajevi izrabljivanja brodskih posada, itd. U svijetlu sve većeg broja problema, međunarodna zajednica kao i regionalne organizacije pokušavaju otkloniti nedostatke sustava zastava pogodnosti služeći se raznim metodama, od kojih jedan od najprihvaćeniji model nazdora lučkih država (Port state Control).