U istraživanju kaznenih djela kao pojedinačnih pojava, kriminaliteta kao masovne pojave i viktimizacije, teorijski konstrukti i brojna empirijska istraživanja u područjima ekološke kri-minologije, situacijske kriminalistike i bihevioralne geografije razvili su okvir za razvitak ge-ografije kriminaliteta koja ispituje odnose između varijabli prostora i vremena s jedne strane te pojedinca ili društvenih skupina i kriminaliteta s druge strane. Analiza prostornih podataka putem geografskih informacijskih sustava koristi se za tzv. mapiranje kriminaliteta, geografs-ko profiliranje počinitelja, žrtve ili objekta napada otkrivanjem kauzaliteta kod ustrajnog či-njenja kaznenih djela, za predviđanje budućih kriminalnih aktivnosti ili sigurnosno važnih do-gađaja u odnosu na vrijeme i mjesto, kao i za koncept policije u zajednici. Zbog značajnog ut-jecaja na kvalitet policijskog rada i odlučivanja na operativnoj, taktičkoj i strateškoj razini, suvremene policijske organizacije koriste geografske informacijske sustave u svakodnevnom radu, a u svrhu prevencije i smanjenja stope kriminaliteta.