Tekst reaktualizira Adornovo pitanje »čemu još filozofija« u današnjem vremenu. Polazište za preispitivanje perspektiva filozofije tiče se, dakle, reflektiranja njena značaja kako za sadašnjost tako i za budućnost. Aktualni kontekst koji evocira ovo pitanje ukazuje ponajprije na moguća istraživanja odnosa filozofije i tržišne ekonomije, pri čemu se temelj tumačenja, u ovome slučaju, traži i pronalazi u izvanjskim faktorima koji filozofiji osporavaju njen značaj i aktualnost, a s obzirom na konkurenciju proisteklu iz sfere onih znanja koja su karakteristična za područja znanosti i tehnologije. Ovakvo vrednovanje filozofije istovremeno je povezano i s vladajućom tzv. medijskom kulturom. Uvjerenje da će filozofija ipak prevladati logiku tržišta i da će uspješno »odoljeti korporativizmu« vodi, nadalje, do drugog krucijalnog pitanja – kakva bi filozofija trebala biti? Jedna od njenih novih razvojnih mogućnosti, posebno u području kritike i kritičkog mišljenja, jest filozofija medija, prepoznata kao relativno nova perspektiva koja se otvara filozofskom mišljenju kraja 20. i početka 21. stoljeća. Ova dimenzija istraživanja, koja u predmetnome smislu filozofiju dovodi u relaciju s medijima ali i s medijem filozofiranja, u podjednakoj je mjeri značajna bilo kao kritika postojeće (simulirane) stvarnosti bilo kao imanentna kritika samoga medija (tj. jezika) filozofije, iz čega se može iščitati njena potencijalna i realna razvojna perspektiva.