Cjelovita autorska i tematska bibliografija 43 godišta časopisa za književnost, umjetnost, kulturu KAJ – skupljena u više nego dvostrukom opsegu ovoga dvobroja – strukturnom razradom i brojnošću bibliografskih jedinica svjedoči, prije svega, o časopisnom i koncepcijskom kontinuitetu te raznolikosti našega Kaja. I to u skladu sa zemljopisnom raznolikošću i opsežnošću hrvatske kajkavske govorne podloge - odzrcaljujući stanje duha i jezika u povijesti i suvremenosti! Ova bibliografija čini cjelinu s tematskim brojem 3/2009. - svojevrsnom Kajevom kulturnom iskaznicom - u kojem su objavljeni radovi sa znanstvenoga kolokvija ČETRDESETLETNICA: Časopis Kaj u kontekstu nacionalne periodike i njegov 40-godišnji doprinos hrvatskoj znanosti i kulturi. Oba ta sveska, vjerujemo, nisu samo kronologija jednoga časopisa nego presjek velikog dijela hrvatske kulture, u kojoj je kajkavski kontekst njen višestoljetni integrativni temelj. Podsjetimo: Od 1968. godine – kad ga je kao (književno)povijesni projekt (i ostvarenje Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić – časopis Kaj bavi se cjelovitom jezičnom, umjetničkom i kulturno-povijesnom podlogom sveukupnoga hrvatskokajkavskoga govornoga područja kao temeljima nacionalne kulture i znanosti. Jezik materinski, kajkavski, trajnim je sadržajem i poticajem časopisa, i to kao: jezik izgrađene višestoljetne književne, znanstvene i ine tradicije; materinski jezik brojnih, bogatih i živih zavičajnih idioma više od milijun izvornih govornika; stvaralački jezik suvremene (postmoderne) kajkavske književnosti. Ugledni su književnopovijesni analitičari i bibliografi u samom početka Kaja - još kao časopisa za kulturu i prosvjetu - izlučili tematske krugove starije i novije kajkavske književnosti (uz onaj povijesnoumjetnički) kao temelje njegova uređivačkoga koncepta. Razdoblje reafirmacije hrvatskokajkavske književnosti, pogotovo pokreta suvremenoga kajkavskoga pjesništva, poklapa se upravo s razdobljem pokretanja Kaja – 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke. Kaj je znanstvenog i publicističkog tipa, dvomjesečnik (6 brojeva godišnje, u 4 sveska), s 20-ak uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Uređuje se i prema zahtjevima za primarne znanstvene publikacije. Od 1975. nakladnik je časopisu KAJKAVSKO SPRAVIŠČE, društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti (predsjednik: akademik Miroslav Šicel). Njegov časopisni profil (uvjetno) oprimjeruju nazivi rubrika – prema kojima je i usustavljena bibliografska građa: u 14 cjelina i 4 tematske podskupine. Kajevu bibliografiju čine 3742 jedinice. Marija Roščić, prof., voditeljica Galerije Kaj, glavna tajnica Kajkavskoga spravišča i prevoditeljica - izuzetnim poznavanjem Kajeva časopisnog korpusa - priredila je njegovu cjelokupnu bibliografiju (iz 307 brojeva /215 svezaka) - poprativši je napomenama, podacima, pregledom dosadašnjih bibliografija i instruktivnom tablicom svih godišta (uz bitne im tematske naglaske)!