Švedski model države blagostanja u novim uvjetima doživio je velike pretvorbe. Došlo je do promjena osnovnih karakteristika modela. Na te promjene utjecali su vanjski i unutrašnji čimbenici. Činjenica je da je u novije vrijeme cijela ideja "države blagostanja" u europskim uvjetima i svjetskim razmjerima ozbiljno uzdrmana. Suvremeni gospodarski problemi, s kojima je suočen najveći broj zemalja su: inflacija, porast nezaposlenosti i zastoji ekonomskog rasta. Ovi problemi nisu mimoišli ni razvijene zemlje Zapada. Problem stagflacije nije moguće riješiti klasičnim mehanizmima državnog posredovanja. Zato se mijenjaju ciljevi, oblici i mehanizmi državnog posredovanja. U ekonomskoj sferi naglasak je na jačem djelovanju tržišnih mehanizama. Međutim, istodobno je došlo i do jačanja tržišnih odnosa u socijaloj sferi. U nordijskim zemljama, u kojima su socijalna prava najšira, došlo je do njihovog rezanja, ali ne u toj mjeri da se može govoriti o propasti države blagostanja. U ovom radu dat je osvrt na švedski model i na krupne promjene koje su se zbile u švedskom gospodarstvu danas.