Over a period of five years (2002-2007) a total of 351 wild boar (Sus scrofa) serum samples were collected during regular hunting procedures. All samples were tested by microscopic agglutination test (MAT) for the presence of specific antibodies (AB) to 12 Leptospira spp. serovars. At different sera dilutions ((ranging from 100 to 3200) 112 samples (31.9%) were found positive to at least one pathogenic serovar, and AB to nine Leptospira spp. serovars were detected: Australis, Pomona, Tarassovi, Sejroe, Grippotyphosa, Icterohaemorrhagiae, Ballum, Saxkoebing, and Bataviae. In total we recorded 147 positive reactions of which the majority (N = 101; 68.7%) were found positive at basic dilution (BD = 100), whereas 31.3% (N=46) reactions were detected positive at higher dilutions. The most frequent serovar was Australis (33.3%), followed by the serovars Pomona (21.8%) and Tarassovi (14.3%), whilst the serovars Australis and Pomona recorded the highest AB titer (3200) and showed statistically significant frequency in cross-reactions (recorded in 23.8% cases). We found significant differences between AB prevalence in different age groups, with the highest distinction between detected positive samples in piglets ((21..5%)) and adult specimens ((50..8%)).. According to the aerial distribution,, the highest percentaage off positive wild boar samples originated from lowland habitats in regions of Posavina (Novska--46.8%, Kutina--45.3%) and Slavonija and Baranja (Tikves--43.6%). Considering the fact that the wild boar population in Croatia is showing a constant tendency to grow, further research is indispensable to clarify the role of wild boar in the transmission of leptospirosis to other wild and domestic species.. Key words: Leptospira spp., wild boar, Sus scrofa, serology, Croatia Tijjekom perioda od pet godina ((2002..--2007..)) ukupno jje pregledan 351 uzorak seruma divljjih svinjja ((Sus scrofa) iz kontinentalnoga podrucja Hrvatske. Uzorci su prikupljeni tijekom uobicajenih lovnih aktivnosti te su bili pretrazeni mikroskopskom aglutinacijom na prisutnost specificnih protutijela za 12 razlicitih serovara Leptospira spp. Pri razlicitim razrjetenjima seruma (u rasponu od 100 do 3200) u 112 uzoraka (31,9%) ustanovljena je pozitivna seroloska reakcija na najmanje jedan patogeni serovar. Ukupno smo utvrdili protutijela za devet serovara Leptospira spp. kako slijedi:: Australis, Pomona, Tarasovi, Sejroe, Grippotyphosa, Icterohaemorhagiae, Balum, Saxkoebing i Bataviae. Vecinski udio od 68,7% (N = 101) ukupno utvrtenih pozitivnih reakcija (N = 147) registriran je pri osnovnom razrjetenju (OR = 100), dok je preostali dio 31,3% (N = 46) pozitivnih reakcija zabiljezen pri vecim razrjectenjima. Kao najucestaliji serovar u serumu divljih svinjja izdvojili smo Australis ((33,,3%)), a potom su slijedili Pomona ((21,,8%)) i Tarasovi ((14,,3%)). Serovarovi Australis i Pomona iskazali su najvisi titar protutijela ((3200)), kao i statisticki znacajnu ucestalost pojavljivanja u "mectureakcijama" ko-aglutinacije, koje su zabiljezene u 23,8% slucajeva. Utvrdili smo znacajne razlike u prevalenciji specificnih protutijela s obzirom na dobne razrede divljih svinja, tako da je najveca razlika izmetu pozitivnih seroloskih reakcija utvrtena pri komparaciji prasadi ((21,5%) i odraslih jedinki ((50,8%). S obzirom na prostornu raspodjelu najvisi postotak pozitivnih uzoraka u kontineentalnojj populaciji divljih svinja ustanovljen jje u nizzinskim podrucjima Posavine ((Novska--46,8%, Kutina--45,3%)) te Slavonije i Baranjje ((Tikves--43,6%)). S obzirom na cinjenicu da brojjnost populacije divljih svinja u Hrvatskojj iskazuje tendenciju konstantnog rasta, nuznost daljnjih epidemioloskih istrazivanja uloge divljih svinja u prijenosu leptospiroze namece se kao buduci imperativ. Kljucne rijeci: Leptospira spp., divlje svinje, Sus scrofa, serologija, Hrvatska