Razdoblje neposredno nakon Prvog svjetskog rata obilježeno je nizom političkih i gospodarskih odluka koje su nepovratno izmijenile društvenu strukturu kao i posjedovne odnose na području cijele Države SHS. Sa svrhom ukidanja posljednjih tragova feudalnih ili kolonatskih odnosa te ukidanja veleposjeda, agrarna je reforma bez iznimke provedena na području cijele Države. Dostupna istraživanja u značajnoj su mjeri obrazložila postupak donošenja političkih odluka, kao i postupak primjene agrarne reforme na različitim feudalnim imanjima na području Države te su od neizmjernog značaja za razumijevanje problematike u historijskom, ali i u pravnom smislu. Kada je riječ o provođenju reforme i ukidanju veleposjeda na području Slavonije, pravna historiografija raspolaže podacima o nestajanju velikih imanja slavonskoga plemstva, ali ne i o statusu posjeda bogatih posjednika, osobito onih njemačke narodnosti. U svrhu popunjavanja stanovite praznine, ovo se istraživanje nastojalo usredotočiti na pravnogospodarske učinke provođenja agrarne reforme na veleposjedu Josipa Gustava Blaua koji je istaknutim doprinosom kulturnom razvoju grada Osijeka ostavio značajan trag u historiografiji grada. Detaljnom raščlambom dostupnog arhivskog materijala, kao i komparacijom zaključaka dostupnih istraživanja nastajat će se utvrditi i prikazati veličina i pravni status veleposjeda Pomoćin prije, ali i neposredno nakon eksproprijacije u okviru provođenja agrarne reforme u razdoblju 1921. – 1929. godine. The period immediately after the First World War was marked by a series of political and economic decisions that irrevocably changed the social structure as well as property relations in the territory of the entire State of SHS. With the purpose of abolishing the last traces of feudal or colonate relations and the abolition of large estates, the agrarian reform was carried out without exception on the territory of the entire country. The available research significantly explained the process of making political decisions, as well as the process of applying the agrarian reform on different estates in the territory of the State, and they are of immense importance for understanding the issue in a historical and legal sense. When it comes to the implementation of the reform and the abolition of large estates in the territory of Slavonia, legal historiography has data on the disappearance of large estates of the Slavonian nobility, but not on the status of the estates of wealthy landowners, especially those of German nationality. In order to fill a certain gap, this research tried to focus on the legal-economic effects of implementing the agrarian reform on the large estate of Josip Gustav Blau, who left a significant mark in the historiography of the city with his prominent contribution to the cultural development of the city of Osijek. A detailed analysis of the available archival material, as well as a comparison of the conclusions of the available research, will try to determine and present the size and the legal status of the Pomoćin estate before, but also immediately after the expropriation in the framework of the implementation of the agrarian reform in the period from 1921 to 1929.