Istraživanja su pokazala da i rad u smjenama i deprivacija spavanja nepovoljno utječu na različite aspekte kognitivnog funkcioniranja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati promjene u kognitivnom funkcioniranju i subjektivnoj pospanosti specijalizanata anesteziologije nakon 24-satnog dežurstva. Dvadeset i šestoro specijalizanata anesteziologije ispunilo je bateriju psihologijskih instrumenata na početku i na kraju dežurstva te upitnik s pitanjima o proteklom dežurstvu, Stanfordsku ljestvicu pospanosti i Upitnik cirkadijarnih tipova. Nakon dežurstva došlo je do značajnog pada kognitivnog uratka izmjerenog Auditivno-verbalnim testom učenja, koji je bio izraženiji kod starijih sudionika te onih s visokim rezultatom na ljestvici rigidnosti spavanja i niskim rezultatom na ljestvici prevladavanja pospanosti. Nisu utvrđene razlike u pamćenju brojeva unaprijed (koncentracija pažnje), dok je u pamćenju brojeva unatrag (radno pamćenje) čak došlo do poboljšanja uratka nakon dežurstva. Iako su na kraju dežurstva sudionici procjenjivali da su značajno pospaniji nego na početku dežurstva, ova subjektivna procjena pospanosti nije bila u korelaciji ni s jednom objektivnom mjerom kognitivnog uratka. Zaključno, uradak u kratkim zadacima koji zahtijevaju koncentraciju pažnje i radno pamćenje nije se pogoršao nakon dežurstva, dok je uradak u zadacima koji su dugotrajniji i monotoni bio značajno niži nakon deprivacije spavanja, pričem je to pogoršanje ovisilo o specifičnim individualnim značajkama spavanja te o dobi. Iznenađujuće je da je dob bila značajan čimbenik u smanjenju kognitivnog uratka nakon dežurstva čak i u relativno dobno homogenom uzorku mladih specijalizanata anesteziologije.