Koronavirusi su uzročnici respiratornih, gastrointestinalnih i neuroloških infekcija u sisavaca i ptica. Značajka je koronavirusa visoka mutacijska stopa koja može rezultirati promjenom patogenosti, tkivnog tropizma i/ili domaćina. Premda su znanstvenoj javnosti poznati već desetljećima, potakli su posebno zanimanje istraživača tek u 21. stoljeću nakon pojave emergentnih koronavirusnih infekcija epidemijskih razmjera u ljudi, ali i životinja, naročito svinja. Najznačajnije su emergentne infekcije u ljudi teški akutni respiratorni sindrom (SARS) koji je obilježio 2002. godinu i srednje-istočni respiratorni sindrom (MERS) koji se pojavio 2012. godine. Obje su infekcije životinjskog podrijetla, a očituju se teškom pneumonijom u ljudi s letalitetom od 11 % (SARS) i 36 % (MERS). Danas smo suočeni s jednom od najvećih epidemija u povijesti čovječanstva, pandemijom COVID-19. Uzročnik je koronavirus, inačica virusa uzročnika SARS, a prenosi se izravno s čovjeka na čovjeka. Nije poznato je li u transmisiji virusa na ljude sudjelovala i životinja. Do dana tiskanja ovog članka je infekcija ustvrđena u više od 4,8 milijuna ljudi sa smrtnim ishodom u preko 320 000 ljudi. U Hrvatskoj je zahvaljujući Nacionalnom stožeru civilne zaštite za COVID-19 i mjerama koji je stožer preporučio i uveo, infekcija još uvijek u granicama mogućnosti pružanja potrebite skrbi. Ovaj članak opisuje koronavirusne infekcije u životinja i ljudi te prikazuje kako su novi sojevi koronavirusa već sada obilježili 21. stoljeće i možda zauvijek promijenili svijet.