Analizirajući litvansku televizijsku produkciju (raznolikost i televizijsku proizvodnju vijesti na javnim i komercijalnim postajama), rasprava se kreće na nekoliko razina analize. Konkretno, ovaj rad pozornost usmjerava prema ekonomskim i novinarskim kulturnim parametrima kao ključnim faktorima koji utječu na promjene u suvremenim medijima u Litvi a drugim malim baltičkim nacijama. Kao što medijska praksa otkriva, liberalizacija medija, postepena tranzicija sa državno financiranog na tržišno usmjereni model i uvjeti profesionalnog novinarstva koji se mijenjaju, učinila je medije tri baltičkih država vrlo osjetljive na tržišne mehanizmi. S druge strane, malo medijsko tržište, smanjujuće mogućnosti medijskog oglašavanja i rastuća konkurencija između medijskih igrača postavljaju pogodne uvjete za komercijalizaciju i popularizaciju medijskog sadržaja. Kulturni pak faktor nije od manje važnosti pri procijeni televizijskih produkcijskih posebnosti u zemljama mlade demokracije. Na temelju empirijskih dokaza (analiza televizijske produkcije na različitim kanalima), autorice opažaju sve veći naglasak na zabavnim i laganim programima, a manje informativnih i analitičkih programa na javnim i komercijalnim televizijama. U isto vrijeme, primijećena su nastojanja da se održi novinarski profesionalizam (raznoliko i usklađeno izvještavanje) u televizijskim informativnim programima.