Visoka učestalost i značajnost utjecaja na zdravlje bolesnika i zdravstveni sustav čini poslijeoperacijske kognitivne poremećaje (POKP) važnom komplikacijom kardiokirurškog zahvata. Učestalost POKP nakon zahvata s vremenom se smanjuje te je njihova pojava povezana s različitim poremećajima kognitivnih funkcija, što posljedično značajno narušava kvalitetu bolesnikova života. Stoga, brojni radovi su posvećeni ovoj složenoj poslijeoperacijskoj komplikaciji, ali bez značajnije postignutog uspjeha u njenom razjašnjavanju. Mehanizmi nastanka kao i čimbenici rizika POKP još uvijek su nejasni. Značajnu poteškoću u ispitivanju POKP predstavlja nepostojanje jedinstvene definicije kognitivnog oštećenja među istraživačima, a koje bi zahtijevalo primjenu jedinstvene terminologije kognitivnih promjena, uporabu odgovarajuće baterije neuropsihologijskih testova, odgovarajuće vremenske trenutke provođenja testova i uporabu prikladne statističke metode. Zbog toga, cilj ovog preglednog članka je naglasiti poteškoće s kojim se istraživači susreću tijekom postavljanja dijagnoze POKP, te uključivanje preporuka na temelju pregleda dostupne literature.