U radu se analiziraju izbori za riječku Konstituantu, ustavotvornu skupštinu Slobodne Države Rijeke, održani u travnju 1921. godine. Koristeći se ponajprije građom pohranjenom u fondu Gradskog poglavarstva grada Rijeke, rad ukazuje na specifičnosti riječkog izbornog zakonodavstva, riječke političke opcije te rezultate izbora, odnosno kandidate i izabrane zastupnike. Dok je s jedne strane riječko izborno zakonodavstvo bilo prilagođeno novim demokratskim načelima, svi muškarci i žene stariji od 20 godina ostvarili su pravo glasa, s druge strane, vidljiv je snažan utjecaj talijanske aneksionističke opcije. Također, na snazi su ostala izborna obilježja iz razdoblja dualizma, prevaga grada nad periferijom i zavičajnog stanovništva nad rastućom useljeničkom radnom snagom, radi zadržavanja utjecaja talijanske nacionalističke opcije.