Pretpostavljajući da su i povremeni, iznenadni kontakti dovoljni za stvaranje akulturacijske situacije autori su nastojali identificirati neke njene početne faze (kontakt, komunikaciju i djelomično procjenjivanje) između prognanika/izbjeglica i mještana Hvara, kao i mogućnosti njihove sociokulturne integracije. U okviru toga istraživali su postojanje socijalne distance domaćeg stanovništva prema prognanicima/izbjeglicama i subjektivne procjene prognanika/izbjeglica s obzirom na povratak, njihove projekcije za budućnost i neke elemente percepcije njihove trenutne situacije. Hoće li se razlike "mi" − "oni" povećavati ovisi o faktorima koji će poticati proces održavanja sociokulturne različitosti ili asimilaciju. Istovremeno, hoće li se proces akulturacije intenzivirati i koje će se njegove faze aktualizirati, također će ovisiti o čimbenicima kao što su: dužina boravka u progonstvu/izbjeglištvu, perspektive povratka, ali ovisit će i o planovima globalnoga društveno-ekonomskog razvitka Hrvatske u cjelini (u ovom slučaju posebno otoka), o imigrantskoj politici i o vladinim planovima povratka za prognanike. Stoga, daljnje faze akulturacijskog procesa na Hvaru za sada ostaju otvorene.