Peršin se od ostalih povrtnih vrsta ističe visokim sadržajem vitamina C. Sadrži minerale, esencijalna ulja, pigmente, polifenole i ostale iz skupine biološki aktivnih spojeva karakterističnih po tome što ispoljavaju visoku antioksidacijsku aktivnost. Peršin se uzgaja i konzumira zbog lisnih plojki i korijena, a najčešća su tri tipa: Petroselinum crispum ssp. tuberosum i Petroselinum crispum ssp. crispum (peršin kovrčavih liski), Petroselinum crispum ssp. neapolitanum (peršin glatkih liski). Cilj ovog rada bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu i sadržaju bioaktivnih spojeva 6 kultivara peršina: 'Arat', 'Eagle', 'Halblange', 'Rialto', 'Mooskrause' i 'Petra'. Također, utvrditi razlike u nutritivnom sastavu različitih dijelova biljke: lisna plojka, stabljika, korijen. Najveći sadržaj vitamina C u listu (162,09 mg/100 g FW) utvrđen je za kultivar 'Rialto'. U korijenu, kultivari Petroselinum crispum var. tuberosum ('Halblange') imali su veće vrijednosti vitamina C. Najveći sadržaj ukupnih fenola (425,76 mg GAE/100 g FW) utvrđen je u listu kultivara 'Arat'. Najviši sadržaj ukupnih klorofila utvršen je u listu kultivara 'Mooskrause', dok je najniži utvrđen kod kultivara 'Arat'. Prosječne vrijednosti ukupnih klorofila u listu Petroselinum crispum ssp. neapolitanum i Petroselinum crispum ssp. crispum cultivars (0,69 mg/g) ne razlikuju se od proječne vrijednosti Petroselinum crispum ssp. tuberosum kultivara (0,69 mg/g). Svi istraživani kultivari peršina pokazali su visok antioksidacijski kapacitet uslijed značajnog sadržaja bioaktivnih spojeva poput klorofila, karotenoida, fenola, flavonoida, neflavonoida i vitamina C.