Odbojka je ekipni sport s velikom učestalošću uganuća gležnja. je Cilj ovog istraživanja bio istražiti povijest i frekvenciju uganuća gležnja na uzorku vrhunskih odbojkašica prema funkcionalnom tipu stopala i lateralnosti (prevladavanja uganuća desnog ili lijevoga gležnja), definiranoga prema Rootovoj klasifikaciji. Parcijalni ciljevi bili su istražiti javljaju li se uganuća gležnja više kod pojedinih funkcionalnih tipova stopala i utječe li dob ispitanica na incidenciju ozljede. Uzorak ispitanika od 62 vrhunske odbojkašice, u dobi između 17 i 25 godina (20,7±2,03) pregledao je iskusni fizijatar da bi odredio funkcionalni tip stopala prema Rootovoj klasifikaciji, dok je osobna povijest uganuća gležnja i lateralnost svake ispitanice procijenjena na temelju upitnika. Dobiveni rezultati nisu bili normalno distribuirani u promatranom uzorku ispitanika. Za utvrđivanje statističke značajnosti svakog pojedinačnog slučaja koristili smo Spearmanovu korelaciju te Wilcoxonov i Kruskall-Wallisov test. Gotovo 68% ispitanika doživjelo je uganuće gležnja (1-13 slučajeva po ispitaniku, 2 uganuća prosječno). Spearmanova korelacija nije pokazala statističku značajnost razlika u frekvenciji uganuća po dobi (r1=-0,1873; p<0,05) ispitanica, unatoč tomu što su izuzete tri ispitanice s vrlo visokim brojem uganuća (r2=-0,1656; p<0,05). Lateralnost također nije bila statistički značajna (Wilcoxonov test p=0,07). Rezultati ovog istraživanja potvrdili su već opisane razlike u prevladavanju različitih funkcionalnih tipova stopala – kompenzirajući varus stražnjeg dijela stopala i fleksibilni valgus prednjeg dijela stopala bili su tipovi stopala kod kojih su se uganuća događala najčešće (56,6%, odnosno 27,4%), dok su se kompenzacijski varus prednjeg dijela stopala, tvrdi valgus prednjeg dijela stopala i neutralno stopalo relativno rijetko ozljeđivali (8,1%, 4,8% i 3,3%). Ispitanice s tipovima stopala koji su se najčešće ozljeđivali imali su veći prosjek incidencija uganućam gležnja (2,4, odnosno 2,0) u odnosu prema ostalim tipovima stopala (0,8, 0,7, odnosno 0,5), ali bez statističke značajnosti utvrđene Kruskall-Wallisovim testom (p=0,44). Nepostojanje statistički značajne razlike u incidenciji uganuća gležnja kod različitih funkcionalnih tipova stopala je upitna, vjerojatno zbog vrlo niskog broja prevladavajućih tipova stopala ili nedostatka ostalih tipova stopala, budući da su nam već poznati empirijski dokazi o povećanom riziku uganuća gležnja kod određenog funkcionalnog tipa stopala, što u ovom radu nije eksperimentalno potvrđeno.