Prvi dio istraživanja nastojao je pokazati razlike između načina na koji vodeći hrvatski dnevnici prate uži (pristupne pregovore RH) i širi kontekst (svi članci o EU) tematike EU-a. Drugi dio istraživanja odnosi se na usporedbu novina, u odnosu na širi i uži kontekst. Metoda koja je korištena je analiza sadržaja, a osnovna jedinica analize je pojedini članak, na uzorku od N=825 članaka. Rezultati su pokazali da članci pokrivaju sve teme vezane uz EU u širem i užem kontekstu, a najviše se piše o pristupnim pregovorima: stavovima vladajućih i EU-a o pregovorima i nešto manje o prilagodbama hrvatskoga pravosuđa i gospodarstva europskome. Profesionalizam u prikazu tema očituje se kroz imenovanje svih izvora te u malom broju senzacionalističkih naslova. Većina članaka ima izravnu ili posrednu vezu između naslova i teksta, a dominantan stav članka uglavnom proizlazi iz citata govornika, a manje je produkt konstrukcije novinara. Članci su većinom neutralni, jezik je jasan svima i uglavnom nema potrebe za prijevodom stručnih termina. Većina članaka se nalazi u rubrikama unutarnje i vanjske politike te gospodarstva. Analiza razlike između 6 vodećih dnevnika pokazala je da Novi list najviše prostora posvećuje temama o EU i pristupnim pregovorima RH, ali je Vjesnik rangiran tek kao četvrti. Ipak, Vjesnik i Novi list su najskloniji imenovanju svakog izvora, Vjesnik je uz to najmanje sklon senzacionalizmu u naslovima, a čemu je 24 sata najviše sklon.