Akademska digitalna zbirka SLovenije - logo
E-viri
Celotno besedilo
Odprti dostop
  • Reakcija tla- bitan preduvj...
    Herak Ćustić, Mirjana; Čoga, Lepomir; Ćosić, Tomislav; Petek, Marko; Poljak, Milan; Jurkić, Vesna; Pavlović, Ivan; Ljubičić, Martina; Ćustić, Srećko

    Agronomski glasnik, 05/2005, Letnik: 67, Številka: 2-4
    Conference Proceeding

    Da bismo vanjski prostor što ljepše i ekonomičnije uredili, potrebno je dobro poznavati tlo i biljku, ali i sve one čimbenike koji na njih utječu. Oblikovanje prostora, bilo da se radi o okućnici ili bilo kojem drugom segmentu krajolika: voćnjaku, vinogradu, povrtnjaku, cvjetnjaku ili travnjaku, a to znači hortikulturi u njezinom punom značenju, zahtijeva pomno planiranje i pripremu. Jedan od vrlo važnih čimbenika u pripremi tla je dobro poznavanje reakcije tla (pH). Reakcija tla značajno utječe na primanje svih hraniva, a varira ovisno o potrebama kultura od kiselog do alkalnog. Cilj ovog rada je detaljno obraditi potrebe pojedinih ukrasnih vrsta za reakcijom tla, koristeći rezultate terenskih istraživanja i uspoređujući ih s navodima u literaturi. U tu svrhu korištene su kemijske analize (reakcija tla u 1M KCl) koje je proveo Zavod za ishranu bilja, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz vizualno praćenje u okolišu. Prema dobivenim rezultatima istraživanja 47% od ukupno 131 očitanog uzorka spada u neutralna tla (D). U alkalna tla (E) spada 37%, u slabo kisela (C) spada 11%, u kisela tla (B) 5 %, a u kategoriju jako kiselih tala (A) ušao je samo jedan uzorak. Stoga rezultati naših istraživanja ukazuju da često puta navodi u literaturi za pojedine ukrasne vrste nisu apsolutno primjenjivi u datim okolnostima, odnosno da su primjenjivi uz manje ili veće korekcije. Općenito se za krajobrazno uređenje individualnih i javnih površina preporuča slabo kisela do neutralna reakcija tla (5,5,-7,2 – CD), jer većina ukrasnog bilja uspješno raste u tom rasponu. Za vrste koje više vole ekstremnu pH reakciju tla, potrebno je provesti korekciju primjenom adekvatnih gnojiva ili supstrata. Tako se Erica sp. i Rhododendron sp. preporučuju za jako kisela i kisela tla (pH 4,0-5,5 – AB) dok za slabo kisela tla (5,5-6,5 – C) predlažemo Abies sp., Cupressus sp., Juniperus sp., Pinus sp., te trave. Za kiselo tlo (4,5-5,5 – B) predlažemo Hydrangeu (plavu), Ilex sp., te Picea sp. Za slabo kiselo i neutralno tlo (5,5-7,2 – CD) Chrysanthemum sp., Magnolia sp., Quercus sp., Rosa sp. i Hedera sp. Neutralna reakcija (6,5-7,2 – D) optimalna je za rodove Chamaecyparis i Prunus. Za tla neutralne i alkalne reakcije (6,5-7,2 – DE) predlažemo nešto veći broj vrsta iz rodova Acer, Araucaria, Buxus, Crataegus, Forsythia, Hydrangea (roza i bijela), Lavandula, Thuja, te Vinca. Širok raspon reakcije tla (5,5-7,5 – CDE) podnose vrste iz roda Carpinus, Cedrus, Corylus, Cotinus, Cotoneaster i Taxus.