Autori u članku na temelju životnih priča kazivača, koji su rodbinskim vezama bili povezani sa Slovenijom, i arhivskih izvora (matičnih knjiga umrlih i vjenčanih sedam rimokatoličkih i dvije grkokatoličke župe uz hrvatsko-slovensku granicu u Karlovačkoj županiji) donose prikaz života pograničnog stanovništva uz rijeku Kupu i na Žumberačkom gorju prije 1991. godine. U članku je poseban naglasak dan na pojedinim etnološkim elementima povezivanja, a koji su bili temelj za zaključivanje o suživotu promatranog prostora. Kao zaključak može se izreći da je suživot u prošlosti bio bogat, a problemi nakon osamostaljenja nastali su tamo gdje je povezivanje bilo najintenzivnije. Autori zaključuju da je u prošlosti, na promatranom prostoru postojao specifičan lokalni identitet koji se temelji na višeslojnim povijesnim suodnosima.