Konzumacija sirovog mlijeka iz mljekomata u Republici Hrvatskoj posljednjih godina je povećana. Međutim, njegova zdravstvena sigurnost nije dovoljno istražena i kontrolirana. Cilj rada bio je istražiti prikladnost konzumacije sirovog mlijeka iz 28 mljekomata, tijekom jednogodišnjeg razdoblja u 3 županije u RH, na osnovu njegove fizikalno-kemijske i higijenske kvalitete. Također, provedena je simulacija rasta psihrotrofnih bakterija, u cilju određivanja optimalnog vremena pohrane zbog njihovog nepovoljnog utjecaja na kvalitetu mlijeka. Metodama infracrvene spektrometrije i krioskopije, uzorcima sirovog mlijeka (n=320) određen je fizikalno-kemijski sastav, dok je higijenska kvaliteta određena ukupnim brojem bakterija (TBC) i brojem somatskih stanica (SCC). Mikrobiološke analize uključivale su određivanje prisutnosti Enterococcus spp., Pseudomonas spp. te patogenih vrsta. Zadovoljavajuća kvaliteta sirovog mlijeka utvrđena je u 95% (kemijska kvaliteta) i 70% nepatvorenih uzoraka (bez dodane vode). Propisanoj higijenskoj kvaliteti udovoljilo je 36,6% (TBC) i 71,9% (SCC) uzoraka. Prisustvo bakterija iz roda Pseudomonas spp. utvrđena je u 93,4% odnosno 96,9% uzoraka, a bakterija Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Lysteria monocytogenes u 32,2%, 27,5% odnosno 3,8% uzoraka. Nalaz Salmonella spp. i Yersinia enterocolitica bio je negativan. Na kraju istraživanja utvrđeno je poboljšanje mikrobiološke kvalitete sirovog mlijeka iz mljekomata. Rezultati ukazuju na potrebu sustavne kontrole te obveznu termičku obradu sirovog mlijeka iz mljekomata prije konzumacije.