Članak obrađuje okolnosti rimskog naseljavanja u Filipima u 1. st. pr. Kr. i njihove posljedice za ovaj grad rimske provincije Makedonije u 1. st. poslije Krista. Pisac pokazuje da su Rimljani zapravo samo dvaput aktivno naseljavali Filipe (42. god. pr. Kr. i 30.-27. god. pr. Kr.). Povijesne okolnosti naseljavala i socijalna struktura naseljenika upućuje da svrha naseljavanja nije bila svjesna romanizacija dijela rimske provincije, nego rješavanje neposrednih političkih problema. Unatoč tome, do prve polovice 1. st. po Kristu, vremena što ga obuhvaćaju Djela apostolska i Pavlove poslanice, gradić Filipi je zadržao rimsko ozračje. Razlozi za to uključuju status rimske kolonije, zakonodavstvo, latinski kao službeni jezik, rimske religije, zemljopisni položaj na iznimno važnoj cesti Via Egnatia, kao i činjenicu da su stanovnici Filipa nastavili služiti u rimskoj vojsci. Osim toga, rimski naseljenici su pripadali višim slojevima te imali jak utjecaj na društvo i kulturu.