Cilj ovog rada bio je procijeniti učinak toplinskog prešanja na neka površinska svojstva drva paulovnije. Najveća površina uzoraka bila je prešana pri visokim temperaturama. Prešanje je trajalo 45 minuta. Primijenjene su četiri različite kombinacije uvjeta prešanja, uključujući dvije vrijednosti temperature (150 i 170 °C) i dva različita tlaka (20 i 22,5 bara). U eksperimentu su uspoređeni hrapavost površine, kvašenje i boja prešanih i neprešanih uzoraka. Hrapavost je mjerena paralelno i okomito na smjer vlakanaca prema normi JIS B 0601:1994. Mjerena je i promjena kontaktnog kuta vode na površini u vremenu. Boja je određivana spektrofotometrom prema sustavu CIE L*a*b*. Promjene boje klasificirane su primjenom klasifikacijske metode iz literature. Najveće su promjene primijećene među vrijednostima kvašenja. Vrijednosti kontaktnog kuta značajno su se povećale prešanjem. Iako je viša temperatura utjecala na povećanje vrijednosti kontaktnog kuta, veći tlakovi nisu promijenili vrijednosti kontaktnog kuta. Ako se općenito uzmu u obzir vrijednosti hrapavosti površine, upotrijebljena bi tehnika prešanja mogla smanjiti vrijednosti hrapavosti do 40 % s obzirom na kontrolne uzorke. Samo kombinacija od 150 °C i 20 bara nije znatnije promijenila ispitivane vrijednosti. Glede boje, rezultati su pokazali da su svi parametri prešanja bitno utjecali na ukupne vrijednosti promjene boje uzoraka. Rezultati ocjenjivanja boje bili su slični, a promjene boje prešanih uzoraka ocijenjene su kao najmanje, osim za kombinaciju 150 °C i 20 bara. Pogotovo je kombinacija 170 °C i 22,5 bara (najviši parametri prešanja) značajno promijenila sve parametre boje uzoraka, osim parametra b*. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da bi metoda toplinskog prešanja mogla promijeniti površinska svojstva drva ove brzorastuće vrste.