Uvod: Kardiovaskularne bolesti bolesti su srca i krvožilnog sustava (I00-I99 prema X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti ). Cilj: Utvrditi učestalost bolesnika s infarktom miokarda i anginom pectoris koji su liječeni u Koronarnoj jedinici Opće bolnice Dubrovnik, te njihovu dobnu i spolnu strukturu, stupanj bolesti, metode i krajnje ishode liječenja. Materijali i metode: Podaci su prikupljeni iz baze podataka odjela, bolničkog protokola i povijesti bolesti bolesnika hospitaliziranih u Koronarnoj jedinici u razdoblju od 16. siječnja 2009. do 05. listopada 2012. Ispitanih je bolesnika 568. Rezultati: Kod njih 37% verificirana je dijagnoza infarkta miokarda i angine pectoris. Hospitaliziranih je muškaraca tretiranih intervencijskim kardiološkim metodama 64%. Pacijenti stariji od 50 godina podložniji su infarktu miokarda i angini pectoris od pacijenata mlađih od 50 godina. Srčani arest najčešći je uzrok smrtnosti, i to u 32,3%. U razdoblju od 16. siječnja 2009. do 05. listopada 2012. vidljiv je bitan porast uporabe akutne perkutane koronarne intervencije. Hematom na mjestu punkcije najčešća je komplikacija, a učestalost iznosi 7,4 % ukupnih komplikacija. Zaključak: Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjena je u svim razvijenim zemljama većom edukacijom stanovništva, poboljšanjem predhospitalnog zbrinjavanja te poboljšanjem metoda praćenja i liječenja. Sustavna edukacija i pristup suvremenim metodama liječenja svih populacijskih grupa bitni su preduvjeti za pravovremeno liječenje akutnog koronarnog sindroma. Za medicinsku sestru/tehničara brojni postupci u skrbi za kardiološkog bolesnika umijeće su sadašnjosti i veliki izazov budućnosti.