Europska kriza državnog duga koja je izbila krajem 2009. te je de facto slijedila „subprime“ krizu u SAD-u, naglasila je poteškoće koje su proizašle iz značajnih i sve većih vanjskih neravnoteža u eurozoni od uvođenja eura. Razlozi sve većih neravnoteža bili su većinom sve veći manjak na tekućem računu platne bilance u mnogim perifernim zemljama kao i sve veći višak na tekućem računu platne bilance u velikom broju zemalja u jezgri. Stoga je glavni cilj ovog rada analizirati utjecaj svjetske gospodarske krize i europske krize državnog duga na razvoj vanjskih neravnoteža u eurozoni. Metodologija se temelji na pokazateljima salda tekućeg računa platne bilance, praćenju razvoja u bilanci plaćanja odabranih zemalja eurozone te usporedbi tog razvoja prije krize i nakon njezinog izbijanja. Zaključci u radu ukazuju na poboljšanje stanja u mnogim zemljama eurozone. Analiza također pokazuje da su promjene u saldu tekućeg računa platne bilance nakon izbijanja krize bile značajne u velikom broju analiziranih zemalja. Ona upućuje na značajan utjecaj globalne neravnoteže na kretanje i širenje trenutne dužničke krize u eurozoni te ukazuje na potrebu ponovnog razmatranja sadašnjeg paketa politika u eurozoni te ublažavanja utjecaja ozbiljnih pogrešaka u planiranju eura na analizirano pitanje.