U ovom se radu razmatra neolitički prijelaz na zemljoradnju na sjevernom Jadranu, tolerancija laktoze, mljekarstvo i lipidni biomarkeri na keramici. Iako arheološki i biokemijski podaci ukazuju da je mljekarstvo bilo prihvaćeno u neolitiku u Europi, arheogenetički podaci otkrivaju nedostatak alelske varijante –13910*T i nultu perzistenciju kod europskih neolitičkih populacija. Istraživanje na primjeru Male Triglavce pokazuje da je ranoneolitička privreda bila miješanog tipa u prostoru Caput Adriae. Sastojala se od mlijeka i mliječnih proizvoda, životinjskih mesnih proizvoda, slatkovodne ribe raznih biljaka. Stočari vlaške kulture su raspolagali širim spektrom resursa osim ovaca i koza i mogli su fermentiranjem mlijeka proizvesti niz trajnih proizvoda s malim udjelom laktoze.