Točno glasovanje definira se kao glasovanje koje je identično onome danom u uvjetima potpune informiranosti. Taj koncept je korišten za evaluaciju glasačkih odluka u nizu konteksta. Većina istraživanja usmjerava se na utvrđivanje individualnih i situacijskih prediktora točnog glasovanja ili na evaluaciju točnosti glasovanja putem mentalnih heuristika. S obzirom da heuristike mogu rezultirati kvalitetnijim odlukama od sustavnog procesa odlučivanja, cilj ovog istraživanja jest analizirati kako različiti procesi donošenja odluka, te različite individualne i situacijske karakteristike, doprinose točnom glasovanju. Kako bi se odgovorilo na taj cilj, proveden je eksperiment u hrvatskom kontekstu u kojem se do sada nije istraživalo točno glasovanje. Sudionici u eksperimentu prikupljali su informacije o četiri stranke tijekom lažne kampanje za parlamentarne izbore i glasovali. Rezultati pokazuju kako su veća politička motivacija i korištenje kompenzacijskih strategija odlučivanja imali pozitivni utjecaj na vjerojatnost točnog glasovanja. Međutim, kognitivno opterećenje imalo je utjecaja na sudionike s niskom motivacijom za politiku – za njih je povećanje kognitivnog opterećenja smanjilo vjerojatnost točnog glasovanja za 25%.