U istraživanju se proučava procesiranje vidno predstavljenih srodnica u hrvatskih govornika globalnog engleskog. Srodnice su riječi koje imaju isti (ili sličan) oblik i značenje u dva jezika govornika (npr. hrv. problem i engl. problem). Zbog međujezičnih karakteristika koje ovakve riječi dijele, dvojezični govornici na srodnice reagiraju brže nego na nesrodnice (facilitacijski efekt srodnica) u zadatku leksičke odluke, a sporije u zadatku jezične odluke (inhibicijski efekt srodnica). Lemhöfer & Dijkstra (2004) interpretiraju facilitacijski efekt srodnica u okviru Bilingvalnog interakcijskog aktivacijskog modela + (BIA+) (Dijkstra i van Heuven, 2002) povišenom razinom semantičke aktivacije pri procesiranju srodnica, za razliku od procesiranja nesrodnica, do koje dolazi zbog preklapanja u karakteristikama srodničkih parnjaka. Govornicima globalnog engleskog engleski jezik nije materinski, ali se njime koriste svakodnevno i intenzivno, u obrazovanju, na poslu i u slobodno vrijeme. S obzirom na to da s globalizacijom broj ovakvih govornika u Hrvatskoj iz dana u dan raste, potrebno je izraditi modele jezičnoga procesiranja koji će biti utemeljeni u rezultatima eksperimentalnih istraživanja provedenih s opisanom skupinom govornika. Ukupno 64 govornika globalnog engleskog pristupila su općemu vidnom zadatku leksičke odluke. Proučavana je interakcija nezavisnih varijabla jezika (hrvatski/engleski), tipa riječi (riječ/ pseudoriječ) i srodnica (srodnica/nesrodnica) (dizajn eksperimenta 2x2x2). Analiza varijance pokazala je značajnu trostruku interakciju jezika, tipa riječi i srodnica. Suprotno očekivanomu, pronađen je obratan efekt srodnica u reakciji na hrvatske srodnice (vrijeme reakcije na srodnice bilo je sporije nego vrijeme reakcije na nesrodnice), dok razlika u vremenu reakcije na hrvatske pseudosrodnice i pseudonesrodnice nije bilo. U reakciji na engleske srodnice nije pronađena značajna razlika ni u jednoj od ovih vrsta podražaja. Ni analiza pogreške nije pokazala razlike ni u jednom od uvjeta. Spoznaje ovoga istraživanja o procesiranju srodnica u hrvatskih govornika globalnog engleskog uvrštene su u prilagođenu inačicu BIA+ modela. Značajne prilagodbe u modelu uključuju: lateralnu inhibiciju srodničkih parnjaka unutar istih razina procesiranja, potrebu donošenja odluke o jeziku na razini jezika (koja uvjetuje inhibiciju u procesiranju srodnica) prije donošenja leksičke odluke te inhibicijski utjecaj aktivacije manje vrsnoga jezika govornika (engleskog) na leksičku odluku u vrsnijem (hrvatskom) jeziku.