U radu je dan pregled podataka o proizvodnji azbesta u svijetu i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2017. godine te njegovoj potrošnji, od 1995. do 2010. godine. Analizirani su rezultati sakupljanja otpada koji sadrži azbest od 1995. do 2018. godine i opisana su iskustva Republike Hrvatske u gospodarenju otpadom koji sadrži azbest u skladu s važećom nacionalnom legislativom. Iako azbest ne predstavlja rizik sve dok se njegovi proizvodi ne oštete prilikom loma, tijekom transporta ili raspadanja, on predstavlja potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje. Danas u svijetu svakih pet minuta netko umre od bolesti povezane s azbestom, poput azbestoze i karcinoma uzrokovanog azbestom. Iz ovih razloga je većina država u svijetu još 1999. godine prihvatila obvezu izvršenja niza mjera za prestanak uporabe azbesta, dok se istovremeno u Republiku Hrvatsku još uvijek uvozilo oko 4000 tona azbesta na godinu. Republika Hrvatska je tek 2006. godine zabranila proizvodnju, promet i upotrebu azbesta, a predmeti od azbesta kojima je vijek trajanja istekao, završavali su u komunalnom otpadu, zbog čega se nametnula potreba za donošenjem posebnih propisa kojima je uređeno gospodarenje otpadom koji sadrži azbest. U proteklih desetak godina u Republici Hrvatskoj je razvijan sustav gospodarenja otpadom koji sadrži azbest. Bez obzira na uspješnost njegove primjene, nužna su određena poboljšanja, jer se podaci o količinama prijavljenog nastalog građevnog otpada, a s time i onog dijela koji sadrži azbest, ne podudaraju s gospodarskim i drugim pokazateljima za građevni sektor.