Goveđa tuberkuloza je re-emergentna zarazna bolest u Europi koja dovodi do klasičnih poteškoća u pristupu „jedno zdravlje“ na određenim područjima. Europska iskustva o ulozi divlje svinje u epidemiologiji goveđe tuberkuloze govore da ta vrsta može biti rezervoar uzročnika. Poznato je da je zaraza vrstom Mycobacterium caprae endemska u jugozapadnoj Mađarskoj i da je povezana s populacijom divljih svinja južne Europe zaraženih uzročnikom goveđe tuberkuloze. Cilj je ovoga rada bio istražiti prevalenciju i moguće rizike od infekcije divljih svinja na tom području. Na istraživanom području (9600 ha) postoje tri velike goveđe farme na kojima je u prethodnih 10 godina potvrđena pojava tuberkuloze. Između 2008. i 2013. bila je eviscerirana 791 divlja svinja ustrijeljena u lovištima toga područja. Od 267 bakteriološki pretraženih, M. caprae dokazan je u 36 (13,5%) uzoraka. Na terenu su pronađene 233 lešine sa sumnjom na tuberkulozne promjene. One su općenito primijećene na submandibularnim limfnim čvorovima dok su izvan njih dokazane promjene samo u dvije lešine (n=2; 0,25%). Te lezije ne bi se mogle uočiti samo inspekcijom bez zarezivanja. Generalizacija je utrđena vrlo rijetko (n=2; 0,25%). Ti nalazi upućuju na zaključak da je samo inspekcija mesa divljači nedovoljna da bi se ustanovio primarni tuberkulozni kompleks u divljih svinja. Iako te lokalizirane male promjene vjerojatno ne mogu značajno naškoditi konzumentima mesa divljači, ipak ovaj nalaz govori da je samo inspekcija divljeg mesa nedostatna. Ovo istraživanje potvrđuje da divlje svinje imaju glavnu ulogu u održavanju goveđe tuberkuloze na istraživanom području Mađarske. Usprkos razvitku učinkovite strategije za kontrolu goveđe tuberkuloze potrebna su daljnja multidisciplinarna istraživanja.