Akademska digitalna zbirka SLovenije - logo
E-viri
Celotno besedilo
Odprti dostop
  • UTJECAJ SEKTORA INFORMACION...
    Arnaut, Edin; Jerković, Dario

    Tranzicija, 07/2018, Letnik: 19, Številka: 40
    Web Resource

    Bosna i Hercegovina je među poslednjim državama u pogledu uspjeha ekonomije i uvjeta poslovanja u Evropi. Razlozi za to su ratno razaranje, loš model privatizacije i nedovršena tranzicija, te velika politička neslaganja. Nakon rata, strategije razvoja bile su fokusirane na SME sektor. Ekonomski je logično, da velike kompanije ako postoje i rentabilno posluju, povezuju mala i srednja poduzeća kao poslovne saradnike. Međutim, velike kompanije više ne egzistiraju, a sektor malih i srednjih poduzeća je ekonomski nestabilan i nedovoljno jak, zbog neadekvatne državne podrške i izloženosti rastućem utjecaju globalizacije. Pored ekonomskih, postoje i problemi u demografskoj i društvenoj sferi života. Hronična nezaposlenost i niske zarade "prisiljavaju" migracije mlađe populacije i „egzodus mozgova.“ Obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta rada. Sve to limitira upotrebu modernih tehnologija i usporava ekonomski rast i razvoj. U tako kompleksnoj situaciji, logično je pitanje na koje se sektore treba primarno fokusirati u budućnosti? Autori ovog rada percipiraju IT sektor kao razvojnu priliku za BiH. Pogodan je za manje, otvorene ekonomije jer ne zahtijeva velike investicije u infrastrukturu. Stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za ovaj sektor, BiH može izvoziti "pamet" u obliku različitih IT proizvoda i IT usluga. Cilj rada je da se eksplicitno dokaže da čak i u nepovoljnom tržišnom ambijentu IT sektor registruje profitabilniji rast. Rezulati analize istraživanja bi trebali biti signal državnim razvojnim strategijama da percipiraju IT sektor kao ozbiljnu stratešku opciju ekonomskog rasta i razvoja BiH. Primarni fokus na IT sektor će podići globalnu konkurentost BiH, agregirati veću dodanu vrijednosti od postojeće, te višu stopu zapošljavanja u ovoj oblasti. S obzirom na trenutnu globalnu percepciju IT djelatnosti kao „zanimanje budućnosti“, to će u budućnosti privlačiti veliki broj mladih i obrazovanih ljudi. Time će se indirektno ublažiti i aktuelni migracijski i demografski problemi (demografska depopulacija). Da sustigne nivo razvijenosti najnerazvijenijih zemalja EU, BiH, prema realnim projekcijama potrebno je nekoliko decenija. Ako se strategija rasta bude temeljila na inovacijama, društvu znanja i IT sektoru, taj period se može značajno skratiti.