Ružičasti prostori potrošnje podrazumijevaju skup mjesta koja su kreirana i/ili koja se odlikuju visokim stupnjem otvorenosti prema LGBT zajednici. Istraživanja ružičaste potrošnje javljaju se 1990-ih godina, gotovo bez iznimke smještaju se u urbani kontekst, a geografski su ograničena uglavnom na prostore Angloamerike i Zapadne Europe. Kao ishodišna mjesta ružičaste potrošnje identificirani su noćni klubovi, no liberalizacijom društvenih odnosa u zemljama svjetskoga Sjevera ružičasti prostori potrošnje sve se više diversificiraju. Ipak, dominiraju mjesta zabave, a njima je posvećeno i najviše istraživačke pozornosti. Razmjerno je dobro istražen i sustav kupovine, uključujući upravljanje potrošnjom i tzv. rainbow washing, dok su proučavanja kulture i zdravlja u znatnom deficitu. Istraživanja ružičaste potrošnje obilježena su zajedničkim metodološkim problemima. Središnji je problem nepostojanje popisa LGBT osoba, čime je gotovo onemogućen bilo koji vid probabilističkoga uzrokovanja. Shodno tomu kvalitativna istraživanja, temeljena na metodama intervjua, razgovorima u fokus-grupama i geosemiotičkoj analizi, u novije vrijeme prevladavaju nad kvantitativnim istraživanjima.