Podravina obiluje umjetnim šljunčarama, odnosno antropogenim jezerima na kojima čovjek eksploatira geološki materijal (šljunak, pijesak) za građevinske potrebe, a u nekima od njih pronađena je veća količina arheoloških predmeta iz različitih povijesnih razdoblja. Gledajući sam arheološki materijal dalo bi se zaključiti kako su to najbogatiji ili barem najkompleksniji lokaliteti u Podravini, ili barem uvjetno rečeno "lokaliteti", budući da se svi pronađeni predmeti nalaze izvan konteksta i jedina mogućnost jest zabilježiti njihovo postojanje u vremenu i prostoru. Tako nalaz postaje izuzetno vrijedan muzejski predmet, dok je arheološkoj struci zanimljiv u okviru određenih znanstvenih analiza, kartiranja pojedinih predmeta i drugih usporedbi. Pored toga, bitno je reći kako sve te predmete nisu pronašli arheolozi, već radnici na eksploatacijskim poljima koji su tek u iznimnim situacijama neki predmet ustupili koprivničkom muzeju, a u većini su slučajeva pronađeni predmeti završili u obiteljskim zbirkama do kojih je ponekad gotovo nemoguće doći. Svakako treba spomenuti pojedine privatne sakupljače koji su vrlo otvoreni za suradnju s arheolozima (Ivan Zvijerac, Josip Cugovčan, Milan Laklija). Upravo stoga, u ovom se radu donosi tek uži izbor pronađenih arheoloških predmeta iz podravskih šljunčara koji se danas čuvaju u Muzeju grada Koprivnice sa ciljem širenja svijesti o očuvanju kulturne baštine, duboko se nadajući kako će doći do ustupanja nekih novih nalaza u Muzej grada Koprivnice, ustanovu gdje se predmetu može pružiti valorizacija kakvu i zaslužuje.