Autori rezultatima i pregledom stručne literature, ukazuju na terapijsku vrijednost pripovijedanja, čitanja bajki i priča, improvizacije i dramske ekspresije, kao specifičnih medija koji predstavljaju već dokazan kompleks metoda i tehnika u prevenciji poremećaja u ponašanju i funkcioniranju djece i mladih, te skupina stanovnika izloženih rizičnim činiteljima za suicidalnost i štetno ponašanje. Pripovijedanje ili čitanje najčešće se koristi kao uvod u razgovornu ili hipnoterapiju, kao motivacijski sadržaj na tematskim skupovima malih i velikih terapijskih skupina, u tretmanu poremećaja ponašanja i poremećaja spavanja. Ono je jednostavan i učinkovit način kako naš svjesni, kritični i logični um može pristupiti izvorima nesvjesnih emocionalnih dijelova, koji su često arhetipski i predstavljaju dijelove kolektivnog nesvjesnog. Tako se olakšava integracija ličnosti, produbljuje svjesnost i olakšava uvid, kao i kognitivno razumijevanje, te potiče bihevioralna promjena. Kreativnost koju nude bajke, mogućnost identifikacije, nuđenje uvijek pozitivnih ishoda smanjuje osjećaj beznađa, a posebno kod djece razvija maštu i duboko implementira nadu tj. pozitivnu percepciju i perspektivu budućnosti, što je moćan zaštitni i preventivni faktor koji znatno smanjuje rizik. Pripovijedanje i filmoterapija dio su terapijskih radionica pripovijedanja priča i bajki, koje su organizirane tijekom sociookupacionih aktivnosti u sklopu redovnog programa Dnevne bolnice Odjela psihijatrije Opće bolnice u Virovitici. Sudionici radionica su ratni veterani liječeni od PTSP-a. Istraživanje je nastalo nakon dvogodišnjeg provođenja projekta ženskog Lions Cluba Vereucha iz Virovitice "Bajkama do stvarnosti-Igračka za prijatelja", u kojem su sudjelovala djeca čiji su roditelji liječeni od PTSP vezanog uz rat, bolesti ovisnosti o drogama ili alkoholu, djeca dijabetičari, djeca koja su trenutno liječena na Odjelu za dječje bolesti Opće bolnice, u Virovitici i djeca iz Udruge slijepih iz Virovitice. Projekt i ovo istraživanje dio su znanstvenog projekta Minstarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (MZOŠ-No. 108-0982560-0257), kojeg pod nazivom "Prediktivni modeli u zdravstvu", vodi doc.dr.sc. Zdenko Sonicki, dr.med.