Gospodarenje komunalnim otpadom predstavlja globalni problem u svim zemljama Europske Unije i jedno od prioritetnih pitanja u vezi s okolišem na raznim institucionalnim razinama. Zakonodavstvo Europske unije o otpadu pripada među prve pravne akte povezane s okolišem koji su definirali zajednička načela kako bi se okoliš zaštitio od neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada. Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska je preuzela obvezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s zakonodavstvom Europske unije, u općenitom smislu, a time i na području zaštite okoliša odnosno gospodarenja otpadom. Time je nastala jasna obaveza ispunjavanja svih zahtjeva koji proizlaze iz pravne stečevine Europske unije. Kao osnovni zakonski okvir donesen je Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Europska unija je dokumentom Direktive 2008/98/EC o otpadu postavila tri principa gospodarenja otpadom: (I) prevencija otpada, (II) recikliranje i ponovna uporaba otpada, (III) poboljšanje konačnog odlaganja otpada i monitoring. Na tragu tih smjernica, Republika Hrvatska je dijelom definirala svoje strateške elemente gospodarenja otpadom i projektne ciljeve kroz nekoliko dokumenata, prethodno ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, u smislu zakonodavnih i institucionalnih okvira koji se bave ovom problematikom. Ovi dokumenti predviđaju izgradnju županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kao temelj sustava gospodarenja otpadom na državnoj razini. Njihovom izgradnjom ostvarili bi se preduvjeti za uvođenje kontroliranog odlaganja otpada, te bi se sanirala i zatvorila postojeća odlagališta otpada koja nisu predviđena novim sustavom gospodarenja otpadom. Prioritetne aktivnosti u gospodarenju komunalnim otpadom dakle čini prevencija nastanka i smanjivanja količina otpada. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dugoročno određuje smjer djelovanja i ciljeve. Uloga Brodsko-posavske županije i njenog Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša značajna je kod organiziranja županijske (regionalne) komunalne tvrtke, odnosno marketinških aktivnosti te informiranja i poticanja javnosti Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije te Sisačko-moslavačke županije na aktivnosti smanjenja nastajanja otpada. Kako bi pokazatelji uspješnosti bili pozitivni nužno je uspostaviti dobru komunikaciju između županija, jedinica lokalne samouprave, regionalne komunalne tvrtke i koncesionara za sakupljanje otpada. Edukativno i pravovremeno treba informirati javnost na području triju županija o važnosti nenastajanja otpada putem: obrazovnog sustava, tiskanih i elektronskih medija. Nadalje, kako ne bi sav otpad iz domaćinstava i industrije završio u regionalnom centru za gospodarenje otpadom (prije deponije komunalnog otpada) za koji će se plaćati deponiranje, marketinške aktivnosti i informacijski sustavi s pratećom tehnologijom te strateške odluke županijskog top-menadžmenta su nezaobilazne u procesu smanjivanja i ne-nastajanja otpada u Brodsko-posavskoj županiji. Svrha je ove doktorske disertacija analizirati globalni problem gospodarenja otpadom na nacionalnoj, odnosno regionalnoj razini te dokazati višestruke prednosti koje donosi implementacija Plana gospodarenja otpadom. Ciljevi doktorske disertacije su višestruki, a odnose se na teorijsku raspravu o globalizaciji i globalizacijskim procesima koji utječu na ekološke aspekte ekonomskog razvoja, analizirati situaciju gospodarenja otpada na regionalnoj razini te predložiti novi model gospodarenja otpadom u Brodsko-posavskoj županiji. Posebni aplikativni doprinos ove disertacije jeste rekonstrukcija plana gospodarenja otpadom Brodsko-posavske županije, na osnovi čega će biti moguće smanjiti troškove zbrinjavanja komunalnog otpada te omogućiti zaradu komunalnim poduzećima u proizvodnji poboljšivača tla iz biorazgradivog komunalnog otpada, a koji se može koristiti u ekološkoj poljoprivredi. Gospodarenje komunalnim otpadom predstavlja globalni problem u svim zemljama Europske Unije i jedno od prioritetnih pitanja u vezi s okolišem na raznim institucionalnim razinama. Zakonodavstvo Europske unije o otpadu pripada među prve pravne akte povezane s okolišem koji su definirali zajednička načela kako bi se okoliš zaštitio od neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada. Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska je preuzela obvezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s zakonodavstvom Europske unije, u općenitom smislu, a time i na području zaštite okoliša odnosno gospodarenja otpadom. Time je nastala jasna obaveza ispunjavanja svih zahtjeva koji proizlaze iz pravne stečevine Europske unije. Kao osnovni zakonski okvir donesen je Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Europska unija je dokumentom Direktive 2008/98/EC o otpadu postavila tri principa gospodarenja otpadom: (I) prevencija otpada, (II) recikliranje i ponovna uporaba otpada, (III) poboljšanje konačnog odlaganja otpada i monitoring. Na tragu tih smjernica, Republika Hrvatska je dijelom definirala svoje strateške elemente gospodarenja otpadom i projektne ciljeve kroz nekoliko dokumenata, prethodno ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, u smislu zakonodavnih i institucionalnih okvira koji se bave ovom problematikom. Ovi dokumenti predviđaju izgradnju županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kao temelj sustava gospodarenja otpadom na državnoj razini. Njihovom izgradnjom ostvarili bi se preduvjeti za uvođenje kontroliranog odlaganja otpada, te bi se sanirala i zatvorila postojeća odlagališta otpada koja nisu predviđena novim sustavom gospodarenja otpadom. Prioritetne aktivnosti u gospodarenju komunalnim otpadom dakle čini prevencija nastanka i smanjivanja količina otpada. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dugoročno određuje smjer djelovanja i ciljeve. Uloga Brodsko-posavske županije i njenog Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša značajna je kod organiziranja županijske (regionalne) komunalne tvrtke, odnosno marketinških aktivnosti te informiranja i poticanja javnosti Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije te Sisačko-moslavačke županije na aktivnosti smanjenja nastajanja otpada. Kako bi pokazatelji uspješnosti bili pozitivni nužno je uspostaviti dobru komunikaciju između županija, jedinica lokalne samouprave, regionalne komunalne tvrtke i koncesionara za sakupljanje otpada. Edukativno i pravovremeno treba informirati javnost na području triju županija o važnosti nenastajanja otpada putem: obrazovnog sustava, tiskanih i elektronskih medija. Nadalje, kako ne bi sav otpad iz domaćinstava i industrije završio u regionalnom centru za gospodarenje otpadom (prije deponije komunalnog otpada) za koji će se plaćati deponiranje, marketinške aktivnosti i informacijski sustavi s pratećom tehnologijom te strateške odluke županijskog top-menadžmenta su nezaobilazne u procesu smanjivanja i ne-nastajanja otpada u Brodsko-posavskoj županiji. Svrha je ove doktorske disertacija analizirati globalni problem gospodarenja otpadom na nacionalnoj, odnosno regionalnoj razini te dokazati višestruke prednosti koje donosi implementacija Plana gospodarenja otpadom. Ciljevi doktorske disertacije su višestruki, a odnose se na teorijsku raspravu o globalizaciji i globalizacijskim procesima koji utječu na ekološke aspekte ekonomskog razvoja, analizirati situaciju gospodarenja otpada na regionalnoj razini te predložiti novi model gospodarenja otpadom u Brodsko-posavskoj županiji. Posebni aplikativni doprinos ove disertacije jeste rekonstrukcija plana gospodarenja otpadom Brodsko-posavske županije, na osnovi čega će biti moguće smanjiti troškove zbrinjavanja komunalnog otpada te omogućiti zaradu komunalnim poduzećima u proizvodnji poboljšivača tla iz biorazgradivog komunalnog otpada, a koji se može koristiti u ekološkoj poljoprivredi. Managing communal waste represents a global problem in all of the countries of the European Union and is one of the priority issues concerning environment on institution levels. European Union regulation on waste management is one of the first legal acts regarding environment that defined common principles that protect the environment from inappropriate waste disposal. With it's entering the European Union, Croatia has taken the obligation of adjusting it's national laws with those of the European Union in the general sense, wich includes the environment protection and waste management. Thus creating a clear obligation of fulfilling all of the demands originating in European Union laws. As the base legal framework, the law of maintainable waste management was passed (NN 94/13). With the document Directive 2008/98/EC, EU had established three principles on waste management: (I) Waste prevention, (II) Waste recycle and reusage, (III) Improvement of the final waste disposal and monitoring. Following those guidelines, Croatia had defined it's strategic waste management elements and it's project goals through several documents, prior to joining the European Union, namely, the formation of legal and institutional framework to handle these issues. reusage, documents predict the construction of county waste management centers, as a foundation of waste management on the national level. Construction of those centers would create the prerequisites for implementation of controlled waste disposal, and would sanate and shut down the existing disposal sites that were not included in the new system of waste management. Priority activities in waste management consist of prevention and reduction of waste. The plan of Croatian waste management directs the direction and goals in the long term. The role of the Brodsko-posavska county and it's administration of communal economy and environment protection are significant factors in organizing the county (regional) waste disposal company, it's marketing activities and informing and the encouragement of the public of counties Brodsko-posavska, Požeško-slavonska and Sisačko-moslavačka to the activities of waste reduction. To ensu