SVE biblioteke (uzajamna bibliografsko-kataloška baza podataka COBIB.BH)
  • Četiristogodišnjica vakufa Ismail-age, dizdara tvrđave Bočac 1617. - 2017.
    Popara, Haso
    Iako je vakuf Ismail-age, dizdara tvrđave Bočac, iz 1026/1617. godine nekada bio jedan od najvećih agrarnih vakufa u Bosni i Hercegovini, o njemu do danas nije objavljen ni jedan zaseban rad. U ovome ... radu autor, na osnovu relevantnih izvora i originalnih dokumenata, od kojih se neki po prvi put predstavljuju našoj naučnoj javnosti, donosi nekoliko sasvim novih podataka o Ismail-aginim precima, rođacima i potomcima, među kojima i imena trojice novih dizdara, i kroz četiri stoljeća - u kojima se smijenilo šest vlasti: Osmansko Carstvo, Austrougarsko Carstvo, Kraljevina Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, Socijalistička Jugoslavija i Nezavisna država Bosna i Hercegovina - hronološki prati sudbinu ovoga vakufa od njegova osnivanja do danas. Na osnovu prijepisa Izvoda iz popisa parcela Ismail-agina vakufa br. 506, koji je 11. augusta 1928. godine sačinjen na osnovu evidencije IZ Banja Luka i Zemljišnoknjižnog izvatka br. 160 za Katastarsku opštinu Agino Selo, izdatog od Opštinske uprave za geodetske poslove i Katastra nekretnina - Banja Luka na dan 24. februara 1987. godine, pouzdano se može utvrditi da se ovaj vakuf nalazio na desnoj obali Vrbasa nizvodno od mjesta Džemat u selu Bočac na jugu, do Krmina na sjeveru i od rijeke Vrbasa do obronaka planina Čemernice, Tisovca i Osmače i da je njegova površina bila preko 10.000 dunuma, oranica, livada, voćnjaka, šuma, gajeva i pašnjaka. Prihodi od Ismail-agina vakufa bili su namijenjeni za izdržavanje džamije, mekteba i tekije, koje je on podigao u svome rodnom selu Trifkovina prije 1617. godine, a koje je, kasnije, po njemu dobilo ime Agići. Na prostoru ovog vakufa nastalo je dvadesetak sela i zaselaka, koji se nalaze na širem području današnjeg Aginog Sela i Bočca. Ostaci ovog vakufa, pretežno šuma i nešto oranica, površine preko 8.000 dunuma, sve do rata (1992-95) bili su u zajedničkom vlasništvu porodica Smailagić, od kojih većina danas živi u inostranstvu.
    Izvor: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. - ISSN 0350-1418 (Knj. 38, 2017, str. 77-104)
    Vrsta građe - članak, sastavni dio ; odrasli, ozbiljna (nije lijepa knjiž.)
    Godina - 2017
    Jezik - bosanski
    COBISS.BH-ID - 39229190