Nacionalna i univ. biblioteka BiH, Sarajevo (NUBBIH)
  • Bosansko-hercegovačke povijesne paradigme, nacionalni narativi i pitanje pomirbe
    Džaja, Srećko M.
    U pristupu povijesti BiH vlada jednodušan konsenzus samo kada je u pitanju periodizacija bh. povijesti na bosansko srednjovjekovlje, osmansko razdoblje, austro-ugarsko razdoblje te razdoblje dviju ... jugoslavenskih država s cezurom tzv. Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata. Svako od tih razdoblja predstavlja paradigmu za sebe, koja u povijesnim narativima triju naroda BiH - Bošnjaka, Hrvata i Srba - ima različita, međusobno često disparatna svojstva odnosno tumačenja. Kada je u pitanju bosansko srednjovjekovlje izrazito disparatne odgovore daju pojedini narativi na pitanje teološkog karaktera Crkve bosanske te vjerske pripadnosti srednjovjekovnih bosanskih vladara i oblasnih gospodara. Isto je tako sporan kontinuitet i diskontinuitet između bosanskog srednjovjekovlja i osmanskoga razdoblja. Različito se naime odgovara na pitanje (dis)kontinuiteta između srednjovjekovnih i osmanskih političkih institucija te na problem demografskih promjena do kojih je došlo u razdoblju osmanske paradigme, posebno kada su u pitanju useljavanja i iseljavanja iz BiH te islamizacija bh. pučanstva. Prijelaz osmanskoga u austro-ugarsko razdoblje donio je sa sobom pitanje modernoga sekularizma odnosno pretvaranje osmanske konfesionalne paradigme u modernu nacionalnu paradigmu unutar bh. društva. I za ovo pitanje nacionalni narativi Bošnjaka, Hrvata i Srba posežu za različitim argumentima i daju različite odgovore. U jugoslavenskom dvofaznom razdoblju - monarhističkom (nacionalističkom) i socijalističkom (komunističkom) - naslijeđenu tročlanu društvenu paradigmu - konfesionalnu iz osmanskoga razdoblja i nacionalnu iz austro-ugarskog razdoblja - nastojalo se prevladati asimilacionističkim ideologijama, u prvom slučaju velikosrpstvom ili pak integralističkim jugoslavenstvom, u manjoj mjeri i velikohrvatstvom, a u drugom formalnim priznanjem bh. nacionalnosti i njihovim pretvaranjem u integralističko socijalističko društvo prema mjerilima komunističke utopije. U ovom prilogu se pokušava kratko predstaviti te različite povijesne putove, ukazati na njihove političke ciljeve i ideološke premise te ih sučeliti s rezultatima dosadašnje historiogafi je o BiH, da bi se time otvorio prostor ne samo za suzbijanje povijesnih neistina, nego još više za prihvaćanje povijesne istine kao nezaobilaznog preduvjeta za međusobnu pomirbu. U bh. prostoru pripadnici svih triju naroda su opterećeni i traumatizirani različitim povijesnim činjenicama i predodžbama o njima, koje im otežavaju suživot. Put do katarze i modernog političkog suživota vodi preko upoznavanja i prihvaćanja povijesne istine. Samo nas istina oslobađa i čini sposobnim za kulturnu i političku kooperativnost odnosno za suživot. Trećega puta nema!
    Izvor: Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo. - ISSN 1330-7487 (God. 25, br. 46, 2017, str. 55-76)
    Vrsta građe - članak, sastavni dio ; odrasli, ozbiljna (nije lijepa knjiž.)
    Godina - 2017
    Jezik - hrvatski
    COBISS.BH-ID - 44030982

    Link(-ovi):

    https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=540884

Unos na policu