Pravni fakultet, Sarajevo (PFSA)
  • O nekim ustanovama feudalnog običajnog prava u Bosni
    Durmišević, Enes
    Bosansku feudalnu državu karakterizira slabost centralne vlasti, hijerarhičnost i podijeljenost feudalnog vlasništva, teritorijalna rascjepkanost, stalni ratovi sa susjedima ali i međusobne borbe i ... sukobi vlastele te vlastele i bosanskog vladara. Bosanska srednjovjekovna država je bila monarhija u kojoj su dominirali centralni organi vlasti: vladar (ban, a od krunisanja Tvrtka I Kotromanića 1377. godine, kralj) i skupština (Stanak, Bosanski stanak, Bosna, Sva Bosna, Rusag, Bosanski rusag). Pravo kao izraz državne vlasti, s obzirom na svoju osnovnu funkciju, služilo je interesima vladajućeg sloja u tadašnjem bosanskom srednjovjekovnom društvu. Vladajući sloj, u prvom redu, činili su bosanski vladari (banovi i kraljevi) i vlastela ("Dobri Bošnjani"), prvenstveno krupna vlastela (velmože). Bosansko srednjovjekovno pravo imalo je karakteristike ranofeudalnog prava i shodno tome, pravni odnosi su se najčešće uređivali običajnim pravom. Proces darovanja državnog/vladarevog vlasništva nad zemljom bosanskoj vlasteli u privatno vlasništvo u srednjovjekovnoj Bosni potvrđuju i mnogobrojne vladarske povelje, u kojima ga bosanski vladari, ali i bosanski feudalci kao vlasnici zemljišta, poklanjaju određenim osobama, svojim vazalima. U ovom dugotrajnom procesu razvili su se instituti bosanskog srednjovjekovnog običajnog prava "vjerna služba" i "vjera gospodska".
    Izvor: Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu = Yearbook of the Faculty of Law in Sarajevo. - ISSN 0581-7471 (God. 61, 2018, str. 25-43)
    Vrsta građe - članak, sastavni dio
    Godina - 2018
    Jezik - bosanski
    COBISS.BH-ID - 512787147

    Link(-ovi):

    http://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2019/01/Godisnjak-PFSA-2018-za-web.pdf

Unos na policu