U radu se prikazuju rezultati izabranih empirijskih istraživanja o utjecaju uvoðenja eura na robnu razmjenu, inozemna izravna ulaganja i turizam te se daje kratak analitički pregled iskustava ...pojedinih zemalja europodručja, posebice novijih članica te turističkih zemalja. Na osnovi toga, a uzimajući u obzir visok stupanj povezanosti Hrvatske s europodručjem, ocjenjujemo da bi uvoðenje eura, zbog nižih transakcijskih troškova i lakše usporedivosti cijena te smanjenja valutnog rizika, moglo blago pojačati hrvatsku razmjenu robe i usluga, posebice turističkih, te pogodovati privlačenju inozemnih ulaganja.
Rad istražuje utjecaj očekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju na uvjete razmjene sa zemljama potpisnicama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006). Naglasak je stavljen na Bosnu ...i Hercegovinu te Srbiju, dva najvažnija izvozna tržišta u okviru CEFTA-e s kojima je Hrvatska u velikoj mjeri liberalizirala međusobnu trgovinu. Ulaskom u Uniju Hrvatska će prihvatiti trgovinski režim koji je EU, većinom kroz sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralno dogovorila s članicama CEFTA-e. Usporedbom odredbi spomenutih sporazuma i Ugovora CEFTA 2006 utvrđeni su izvozni sektori koji bi nakon pristupanja Hrvatske EU mogli najviše izgubiti na konkurentnosti na tržištima CEFTA-e. Ukoliko do trenutka hrvatskog pristupanja ne dođe do izmjena dogovorenih trgovinskih režima, za što su izgledi mali, najveće carinsko opterećenje i posljedično smanjenje izvoza može se očekivati u duhanskoj, mesnoj i konditorskoj industriji.
This paper analyses income related to foreign investments and its effect on the current account and international investment position. The foreign investment income balance depends primarily on the ...amount of accumulated foreign financial assets owned by residents and the amount of their foreign liabilities. However, rates of return on various types of investments, which depend on economic conditions on the domestic and international markets, also play an important role. Their importance became particularly pronounced in the aftermath of the global financial crisis, which led to significant changes in the structure of international capital flows and financing conditions. While the crisis brought about an improvement in global financing conditions, at the same time it triggered large scale deleveraging across countries, leaving equity investments, which generally carry higher rates of return, relatively more important. For this reason, the lower interest rate environment was only partly reflected on foreign investment income balances of countries that are more reliant on equity investment. With the continued economic recovery on the global level, the rates of return on both equity and debt investments could grow further, having an even greater negative effect on the foreign investment income balance of countries highly dependent on foreign capital. This could also be the case for most CEE countries and particularly Croatia, given their already highly negative international investment position and high financing needs.
The paper analyzes changes in the relative position of Croatia's exports in the EU market during the 2000-2010 period using the constant market share method. This method links the changes in the ...market share with structural and other characteristics of exports. The influence of export's product and country structure is represented by the structural effect. All other factors that affect exports growth are contained in the competitiveness effect. The results indicate that the stagnation of Croatia's export market share in the EU predominantly reflects the lack of competitiveness, while the structural effect is only marginally positive. Reprinted by permission of the Croatian Economics Association
Rad analizira promjene relativnog položaja hrvatskog izvoza, odnosno
njegovog udjela na tržištu Europske unije u razdoblju od 2000. do 2010.
godine primjenom metode konstantnih tržišnih udjela (engl. ...constant market
shares). Spomenuta metoda omogućuje da se promjene tržišnog udjela
neke zemlje povežu sa strukturnim i drugim karakteristikama njenog izvoza.
Pritom su proizvodna i geografska obilježja izvoza obuhvaćena strukturnim
učinkom, dok je utjecaj svih ostalih čimbenika koji se mogu odraziti na izvozne
rezultate i posljedično na promjenu tržišnog udjela obuhvaćen učinkom
konkurentnosti. Rezultati pokazuju da je stagnacija udjela hrvatskog izvoza
na tržištu EU u razdoblju od 2000. do 2010. poglavito posljedica nekonkurentnosti,
dok je strukturni učinak tek blago pozitivan.
PDF
