Numerous factors affect the behavior, attitudes, and knowledge of health professionals about breastfeeding. The aim of this paper is to determine the impact of participation in pregnancy courses and ...breastfeeding support groups on the attitudes and knowledge of health professionals about breastfeeding. The study compares two groups of health professionals according to the results they achieved on a validated questionnaire of behavior, attitudes, and knowledge about breastfeeding. The authors did not make personal contact with the respondents, as the questionnaires were filled out online. The two groups of respondents differed according to the frequency of participation in pregnancy courses, that is, groups for breastfeeding support. The results are presented tabularly and graphically (frequencies and percentages), while differences in the results between the infrequent and regular participants are shown with the Mann-Whitney U test (asymmetric distribution). Better results on the questionnaire were achieved by those who regularly attended breastfeeding support groups (Mdn = 149, IQR = 11) in comparison to infrequent visitors (Mdn = 137, IQR = 23). The same is found for regular visitors of pregnancy courses (Mdn = 149, IQR = 15.75) in comparison to infrequent visitors (Mdn = 137, IQR = 23). The differences are statistically significant (
< 0.00). Partial correlation confirms a more significant influence of breastfeeding support groups (<0.00) than pregnancy courses (
= 0.34). Working in breastfeeding support groups had a statistically significant positive effect on the attitudes and knowledge of health professionals about breastfeeding. The topic of breastfeeding should be given more space and importance during pregnancy courses as well. Personal experience working in breastfeeding support groups and pregnancy courses should be incorporated into the training of medical students.
S ciljem definiranja smjernica zdravstvene politike unapre- đenja skrbi o zdravlju majke i djeteta održana je 27. listo- pada 2021. godine online radionica „Kvaliteta zdravstvene zaštite majki i ...novorođenčadi: Prevođenje istraživanja u po- litičke inicijative u europskoj regiji SZO“. Organizatori su bili Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje majke i djeteta IRCCS Burlo Garofolo Trst, Talijanski nacio- nalni institut za zdravlje (ISS), UNICEF u Italiji i Sveučilište Lancashire (UK), a sudjelovali su govornici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Portugala i Ujedinjenog Kra- ljevstva.
Iz Hrvatske su studije slučaja prezentirali Anita Pavičić („Kako implementirati Neo-BFHI program na nacionalnoj razini: hrvatsko iskustvo“) (1) i Milan Stanojević („Provedba inicijati- ve Rodilište prijatelj majki i djece (MBFHI) u četiri hrvatska rodilišta: rezultati pilot projekta“) (2), a Marija Čatipović je izložila temu „Namjere, stavovi i znanje srednjoškolaca o dojenju u Hrvatskoj: kako poboljšati stanje?“ (3).
Analiza iskustava rada na promociji i podršci dojenju, kao i rezultati istraživanja drugih autora, potvrđuju da su edu- kativne intervencije o dojenju usmjerene pretežno na trud- nice i majke novorođenčadi (4). Znatno manje aktivnosti usmjereno je na mlađe dobne skupine (5). Međutim, upravo djeca i adolescenti su pogodni za edukativne intervencije jer tek formiraju stavove o dojenju, odnosno još nemaju ukorijenjene stavove o dojenju (6). Fiksirane stavove opće- nito je teško mijenjati, lakše i uspješnije je djelovati na osobu u fazi formiranja stava. Usprkos neupitnim prednostima hranjenja majčinim mlijekom ono nije zastupljeno u dru- štvu koliko bi trebalo biti (7). Jedan od mogućih razloga nedovoljne uspješnosti provedenih programa podrške dojenju je propuštanje rane edukativne intervencije. Rana edukativna intervencija uz aktivnosti usmjerene prema jaslicama, vrtićima, dječjim igraonicama i knjižnicama, obuhvaća i uvođenje edukacije o dojenju u škole. Prvi korak istraživanja je bilo utvrditi trenutno stanje namjera, stavova i znanja o dojenju učenika srednjih škola u Bjelovaru i Kutini (8, 9). Rezultati istraživanja su potvrdili nedovoljno znanje ispitanika o dojenju, ali i negativne namjere i stavove, izraženije kod muških ispitanika. Istraživanje je provedeno u srednjim školama različitih smjerova. Edukacija o dojenju se u tim školama temeljila na znanju, stavovima i iskustvu učitelja pa se program edukacije razlikovao među školama, ali i među razredima unutar iste škole. Samo jedinstven, jasno strukturirani i sistematizirani program edukacije o dojenju može osigurati zadovoljavajuću razinu znanja, stavova i namjera učenika o dojenju (10). Evaluacija edukativnih programa je obaveza i standard koji osigurava usporedbu različitih edukativnih programa i izdvajanje najučinkovitijih programa (11), što se nije primjenjivalo u edukaciji o dojenju zbog nedostatka metodološkog alata (validiranog upitnika za ocjenu namjera, stavova i znanja učenika o dojenju).
U sljedećem koraku trebalo je stručnu i laičku javnost upozoriti na posljedice nestrukturiranog pristupa edukaciji mladih o dojenju i nedostatku evaluacije edukativnih programa koji se koriste. Edukacija o dojenju je važan dio pripreme djeteta za život, jer će se s pitanjem odluke o prehrani svog novorođenog djeteta susresti gotovo svaki čovjek (12). Putem stručnih tijela i sudjelovanja u javnim raspravama o kurikularnoj reformi, posebno dijelu koji se odnosio na „Školu za život“, istaknuta je važnost uvođenja teme dojenja u edukaciju učenika, uz objavu rezultata provedenih istraživanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske objavilo je 2019. godine Odluku o donošenju nastavnog plana i programa za međupredmetnu temu zdravstvenog odgoja za srednje škole u Republici Hrvatskoj u kojem je tema dojenja uvrštena u domenu „Fizičko zdravlje“ (13). Ministarstvo zdravstva uvrstilo je edukaciju učenika o dojenju u Nacionalni program zaštite i promicanja dojenja.
U sljedećem koraku izrađen je prijedlog programa eduka- cije učenika o dojenju. Županijsko nastavničko vijeće za biologiju i kemiju Bjelovarsko-bilogorske županije sudje- lovalo je u izradi 4-satnog programa edukacije o dojenju. Povjerenstvu za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva predan je prijedlog programa edukacije učenika srednjih škola o dojenju, koji je u raspravi s članovima Povjerenstva korigiran i dorađen. Tako je formiran detaljno razrađen 4-satni model nastave o dojenju namijenjen završnim razredima srednjih škola, po jedan sat u svakom polugodištu. Model od 4 sata Povjerenstvo je prihvatilo na osnovi vremena koje je u Nastavnom planu i programu za međupredmetnu temu zdravstvenog odgoja za srednje škole posvećen temi dojenja. Program predviđa provođenje nastave o dojenju u 2. i 3. razredima trogodišnjih škola te 3. i 4. razredima četverogodišnjih škola.
Prvi nastavni sat edukacije o dojenju za učenike srednjih škola održava se pod nazivom „Dojenje spašava živote“ . Nastavni sat počinje prikazivanjem videa„Važnost dojenja za majku i dijete“, čiji cilj je uvesti učenike u temu dojenja i motivirati ih za daljnji rad na toj temi. Slijedi prikaz niza fotografija pod naslovom: „Dojenje može spasiti 800 000 života godišnje“ te citati mišljenja poznatih znanstvenika i ljudi iz javnog života o dojenju. Nakon prikaza fotografija i citata traži se od učenika da iznesu svoje asocijacije na prikazane sadržaje. Drugi nastavni sat je usmjeren na upoznavanje učenika sa znanstveno dokazanim činjenicama o dojenju. Svaka iznesena činjenica je argumentirana citatima objavljenih radova. Sat završava ispunjavanjem radnog listića na kojem je nacrtan čovjek, kojemu iznad glave piše: „Što sam danas novo naučio?“, u predjelu srca piše: „Što smatram da trebam promijeniti?“, a u kutu crteža stoji koš za smeće iznad kojeg piše: „Što trebam odbaciti?“. Cilj ovog nastavnog sata je da učenici prepoznaju točne informacije o dojenju, odbace netočne informacije, a sve to je uvod u daljnji rad na promjeni stavova i ponašanja. Treći nastavni sat je usmjeren na stavove učenika o dojenju. Kroz “bujicu ideja” na temu nesklada znanja, stavova i ponašanja učenicima se objašnjava da spoznaja točne informacije ne znači usklađivanje ponašanja s tom informacijom. U nastavku aktivnosti se od učenika traži da iznesu svoje asocijacije na pojedine stavove o dojenju (npr. pravo djeteta na najbolju moguću prehranu, pravo gladnog djeteta da bude nahranjeno na javnom mjestu, dojenje i radna okolina itd.), te se bilježe sve asocijacije. Pred završetak sata učenike se dijeli u dvije skupine koje zastupaju oprečne stavove o dojenju (učenici ne biraju u koju će grupu ući nego ih voditelj podijeli). Na kraju sata na memorijskim karticama se bilježe ključni stavovi oko kojih su se učenici uspjeli složiti. Četvrti sat je usmjeren prema praktičnoj izvedbi usvojenih sadržaja. U medicinskim školama taj se sat provodi sudje- lovanjem učenika u radu skupina za potporu dojenja i trudničkim tečajevima. U školama koje nisu medicinskog usmjerenja učenici trebaju napisati poticajno i ohrabrujuće pismo zamišljenoj prijateljici koja je u rodilištu i prema uputi zdravstvenog osoblja nastoji uspostaviti dojenje svog novorođenčeta. Ukoliko je organizacijski i vremenski uklo- pivo učenici se trebaju uključiti u aktivnosti obilježavanja značajnih datuma za zdravlje majke i djeteta, npr. Među- narodni tjedan dojenja, Nacionalni tjedan dojenja, Među- narodni dan prava djeteta, Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju itd. Sljedeća faza programa je provjera učinkovitost ponuđenog programa edukacije učenika srednjih škola o dojenju, što nije bilo moguće učiniti bez provođenja pilot projekta na uzorku učenika srednjih škola. Srednje škole u Bjelovaru omogućile su provođenje edukacije o dojenju i sudjelova- nje učenika u istraživanju (uz odobrenje etičkog povjeren- stva i Ministarstva znanosti i obrazovanja) , a udruga „Za zdravo i sretno djetinjstvo“ je pomogla u postupku pri- kupljanju podataka. UNICEF-ov ekspertni tim na čelu s koor- dinatorom za „Rodilišta prijatelji djece“ prof. dr. sc. Josipom Grgurićem podržali su ova istraživanja. Rezultati su potvrdili da ponuđeni program rezultira pozitivnim promjenama znanja, stavova i namjera učenika o dojenju u statistički zna- čajnoj mjeri u trajanju najmanje šest mjeseci po završetku programa (14-16).
Od samog početka rada na projektu bio je prisutan problem nedostatka evaluacije obrazovnih postupaka koji su bili nesistematizirano i nestrukturirano primjenjivani u školama. Isti se problem pojavio kada je trebalo procijeniti učinkovitost provedenog programa edukacije o dojenju neposredno nakon edukacije, tri i šest mjeseci nakon edukacije. Kako bi se riješio taj problem razvijen je i validiran upitnik namjera, stavova i znanja o dojenju (BIAKQ) (17). Proces izrade i validacije je dug i zahtjevan, međutim, to je jedini način da učinci provedenih aktivnosti budu usporedivi. Upitnik predstavlja objektivan mjerni sustav koji omogućuje znanstvenu evaluaciju učinkovitosti provedenih postupaka. Sve provedene aktivnosti potrebno je kontinuirano analizirati, a upitnik omogućava detekciju slabih točki programa. Na osnovi dobivenih rezultata moguće je otklanjati greške koje dovode do izostanka željenih rezultata i kontinuirano usavršavati program. Osim toga, upitnik omogućuje uspo- ređivanje učinkovitosti različitih programa edukacije što je važno kako bi se izabrao i u praksi primjenjivao uvijek onaj program koji daje najbolje rezultate. U završnoj fazi istraživanja, koja je sada u tijeku, izrađuje se web platforma na koju će biti postavljeni svi materijali po- trebni za provođenje edukacije o dojenju i evaluaciji pro- vedenih aktivnosti. Cilj je da svima, i provoditeljima i korisni- cima edukacije o dojenju u srednjim školama, budu do- stupni edukativni materijali koji će biti stručni i stalno ažurirani.
The aim of this paper is to determine the current state of behavior, attitudes, and knowledge of health professionals about breastfeeding in Croatia. Data were collected via a breastfeeding behavior, ...attitudes, and knowledge questionnaire, which has already been validated and used in Croatia. The secondary aim is to identify differences in outcomes of respondents by occupation (nurses versus others health professionals). In the study, 374 health professionals participated (37 males and 337 females). Respondents completed the questionnaire online. Respondents were rarely involved in breastfeeding education. On the behavior scale, the worst answer was given to the question of advising mothers on breastfeeding after 24 months. On the attitude scale, the worst result was achieved in terms of public breastfeeding and the support of the child’s father for the breastfeeding mother. Respondents demonstrated the worst knowledge of The International Code of Marketing of Breast-milk Substitutes and the use of medications while breastfeeding. There was no statistically significant difference between the results of respondents in relation to the occupation of the respondents. In the preparation of future breastfeeding education for health professionals in Croatia, particular attention should be given to these issues.
Breastfeeding attitudes are already being formed in the years of preadolescence-adolescence, which means that the educational program should be focused on this age group. For this purpose, many ...authors suggest that school should be used as an established educational institution and therefore they are developing different education programs. The authors offered an educational program adapted to the cultural, sociological, legal, health, and other specificities of the community to which the students belong. A questionnaire on breastfeeding intentions and knowledge was used to measure the long-term effects of education (after 6 months) in 155 students. They were divided into two groups: experimental (n=101, Grammar School students) and control (n=54, Bjelovar High School students) groups. The experimental group underwent breastfeeding education program, while control group did not. The study was approved by the Ministry of Education and Science, and co-operation with schools was approved by the School Ethics Committees. Six months after educational intervention, students in the experimental group had significantly improved their breastfeeding intentions and knowledge compared to baseline measurement (before intervention). However, 6 months after the education, their knowledge and intentions were less positive than shortly after education, as described in a previous report. The authors suggest that a team of experts be gathered to design a structured educational program that would be interesting to secondary school students. This program should also be adapted to students’ age and interest.
A validated questionnaire is required to evaluate scientifically community-based breastfeeding support and promotion. The aim of this study was to create a valid and reliable questionnaire to measure ...parents' behavior and attitudes about breastfeeding. The items in the questionnaire were selected by the authors according to regular data from the professional literature, and in consultation with three pediatric lecturers at higher and secondary health education, fellow pediatricians, and parents. A working version of the questionnaire was available on the website of the For a Healthy and Happy Childhood association from February 1, 2019 to May 31, 2019. The study was approved by the Ethics Committee of the Bjelovar General Hospital. After item analysis, 15 behavioral questions that showed good internal consistency were retained. Concerning the attitudes, principal component analysis showed a four-factor structure with 17 items explaining 46.11% of total variance. Cronbach's alpha (0.88) indicated acceptable internal consistency. To analyze the ability of the questionnaire to differentiate parents according to the desired outcome, the χ2-test, correlation and logistic regression were used. In the study, the desired outcome was defined as exclusive breastfeeding for 5 or 6 months, as well as breastfeeding for 12 months or more. In conclusion, the final instrument is reliable and valid for collecting breastfeeding data and evaluating changes in parents' behaviors and attitudes achieved through participation in breastfeeding promotion and support programs. The questionnaire may, in addition to the BIAKQ questionnaire, support professionals and activists involved in breastfeeding to create methodologically well-conceived programs.
The aim of this study was to determine the level of knowledge, positive intentions, and attitudes regarding breastfeeding among university students. A validated questionnaire collected data from 236 ...students of the Faculty of Dental Medicine and Health Osijek about breastfeeding intentions, attitudes, and knowledge. Descriptive methods were used to present the students' results in terms of their intentions, attitudes, and knowledge. For each question included in the questionnaire, the maximum possible and maximum achieved numbers of points were calculated, as well as the percentage of points achieved in relation to the maximum possible number. Correlations between the results on individual scales of the questionnaire and the total results of the questionnaire are shown by Spearman's correlation coefficient. Questionnaire answers that were least in line with professional recommendations were selected and analyzed. We found that the areas that should be given special attention in the education of students are: the intention of breastfeeding for more than a year; the use of breaks for breastfeeding in the workplace; attitudes and knowledge about the quality of breast milk in relation to substitutes; attitudes about breastfeeding in public places and breastfeeding for more than two years; and the feeling of maternity and breastfeeding (compared to bottle feeding). The relationship between the results was considered in terms of intentions, attitudes, and knowledge in relation to the overall results of the questionnaire, and the authors' thoughts on the reasons behind the poorer results achieved for certain questions were presented.
Dojenje, isključivo i ukupno, uz poznate i priznate prednosti za majku, dijete i zajednicu, nema zadovoljavajuću prevalenciju u Hrvatskoj (ni u svijetu), gledajući preporuke WHO/UNICEF-a. Cilj rada ...je prikazati podatke o isključivom dojenju 6 mjeseci i ukupnom dojenju 12 mjeseci i dužem te analizirati čimbenike koji su utjecali na trajanje dojenja. Online anketom prikupljeni su podatci članica facebook skupina koje okupljaju mame s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, o trajanju isključivog i dojenja uz dohranu, te sociodemografskim i drugim čimbenicima koji se prema literaturi smatraju značajnim za trajanje dojenja. Podatci su obrađeni metodama deskriptivne statistike, analizirana je značajnost razlika i korelacija pojedinih varijabli neparametrijskim postupcima te je provedeno ispitivanje modela predikcije kategorijskih ishoda isključivog dojenja šest mjeseci i dojenja uz dohranu 12 i više mjeseci binominalnom logističkom regresijom. U skupini ispitanica postotak majki koje su isključivo dojile 6 mjeseci i 12 i više mjeseci uz dohranu je viši od 60%. Među čimbenicima koji značajno utječu na trajanje isključivog dojenja izdvajaju se majčina dob u vrijeme djetetovog rođenja, majčina i očeva stručna sprema, a na ukupno trajanje dojenja značajno utječu uz navedene varijable i iskustvo trudničkih tečajeva. U radu su prikazane i značajnosti razlika po pojedinim kategorijama analiziranih varijabli, a logističkom regresijom su izdvojeni najznačajniji prediktori uspješnog isključivog dojenja (dob rađanja nakon 25 godina) i ukupnog dojenja (viša i visoka stručna sprema majke). Trajanje isključivog i ukupnog dojenja značajno međusobno koreliraju.
Uvod: Oko 58 milijuna ljudi ima kroničnu HCV infekciju, a oko 1,5 milijuna ljudi se zarazi svake godine. Cilj: Ispitati stavove i znanje zatvorenika o hepatitisu C, te analizom utvrditi postoji li ...statistički značajna razlika s obzirom na dob, radni status i stupanj obrazovanja ispitanika. Metode: Istraživanje je provedeno od studenoga 2020. do ožujka 2021. godine u Kaznionici LipovicaPopovača. Kao instrument za provedbu istraživanja koristio se posebno konstruirani anketni upitnik. Rezultati: Sudjelovalo je 133 muških ispitanika u dobi 23-82 godine.Najzastupljeniji sudionici imaju srednjoškolsko obrazovanje - 82 (61,7%). Polovina sudionika je zaposlena, njih 72 (54,1%), a 118 (88,7%) njih je izjavilo da ima znanje o HCV-u. Sudionici imaju nedostatno znanje na pitanja „Testiranje na hepatitis C može se obaviti u svakoj općoj bolnici u Republici Hrvatskoj“ (M=2,17, SD=1,50) i „Treba izbjegavati dodir s oboljelom osobom od hepatitisa C“ (M=2,92, SD=1,50). Upoznati su s tim da bi se osobe rizičnog ponašanja trebale testirati na virus hepatitisa C (M=4,52, SD=0,92), da su testiranje i detekcija najvažniji postupci u prevenciji širenja bolesti (M=4,54, SD=0,88), da besplatna testiranja doprinose većem odazivu na testiranje, što može doprinijeti otkrivanju većeg broja osoba s HCV-om (M= 4,55, SD=0,91), te da je važno imati podršku obitelji i bliskih osoba (M=4,61, SD=0,69). Zaključak: Informiranost o virusnim hepatitisima u zatvorskom sustavu je prisutna, ali je i dalje nedovoljna i zahtijeva ulaganje u ovom području. Rezultati i analiza provedenog istraživanja otvaraju mogućnost za uvođenje standardiziranih javnozdravstvenih programa kojima bi se zatvorska populacija dodatno educirala i promijenila svoj stil života.
Introduction: About 58 million people have chronic HCV infection and about 1.5 million people becomeinfected every year.Objective: To examine the attitudes and knowledge of prisoners about hepatitis C and to determine ifthere is a statistically significant difference with regard to age, work status and level of education.Methods: The research was conducted from November 2020 to March 2021 in the Penitentiary inLipovica-Popovača. A specially constructed survey questionnaire was used.Results: 133 male subjects participated aged 23-82 years. Most of the participants finished high school,82 (61.7%). Half of the participants were employed, 72 (54.1%), and 118 (88.7%) stated that they hadknowledge about HCV. The participants showed a lack of knowledge in questions "Testing for hepatitis Ccan be done in every general hospital in the Republic of Croatia" (M=2.17, SD=1.50) and "You shouldavoid contact with a person suffering from hepatitis C" (M =2.92, SD=1.50). They are well aware thatpeople with risky behavior should be tested for the hepatitis C virus (M=4.52, SD=0.92), that testing anddetection are the most important procedures in preventing the spread of the disease (M=4.54, SD=0.88),that free testing contributes to a greater response to testing, which can contribute to the detection of a greaternumber of people with HCV (M= 4.55, SD=0.91) and that it is important to have the support of family andclose people (M=4.61, SD=0.69).Conclusion: Awareness of viral hepatitis in the prison system is present, but is still insufficient andrequires investment in this area. The results and analysis of the conducted research open up the possibilityof introducing standardized public health programs that would further educate the prison population duringserving their sentence changing their lifestyle.
Cilj rada je bio izraditi upitnik koji će omogućiti kvantifikaciju postupaka, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju. Istraživa- nje je provedeno na 370 zdravstvenih djelatnika (37 muškog ...i 333 ženskog spola) koji su u periodu od 15.12.2020. do 15.03.2021. ispu- nili online radnu verziju upitnika. Statističkim postupcima redukcije čestica i izdvajanjem glavnih faktora te izračunom konstruktne valjanosti (pokazuje stupanj do kojeg instrument mjeri određenu osobinu ili teorijski konstrukt koji želimo izmjeriti) dobiven je upitnik ponašanja, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju (BBAKQ prof ). Upitnik se sastoji od ljestvice ponašanja (9 čestica), sta- vova (19 čestica) i znanja (20 čestica). Ljestvica ponašanja pokazuje zadovoljavajuću unutarnju konzistentnost (Cronbach’s Alpha = 0,70), a faktorsko rješenje s tri faktora (Podrška dojenju, Prekid dojenja i Pogrešni savjeti) objašnjava 67,16% varijance (Kaiser-Meyer- Olkinov pokazatelj = 0,69, Bartlettov test < 0,000). Izdvojene vrijednosti prosječne ekstrahirane varijance za svaku latentnu varijablu su veće od 0,5 (0,55/0,63/0,72) što upućuje na dobru konvergentnu valjanost. Raznoosobinski-jednoosobinski omjer korelacija (HTMT, heterotrait-monotrait ratio correlations) (0,11/0,19/0,56) potvrđuje dobru diskriminantu valjanost. Ljestvica stavova ima visok Cronbach’s Alpha (0,94), a faktorsko rješenje s dva faktora (Pozitivni stavovi o dojenju, Negativni stavovi o dojenju) objašnjava 61,65% varijance (Kaiser-Meyer-Olkinov pokazatelj = 0,93, Bartlettov test < 0,000). Izdvojene vrijednosti prosječne ekstrahirane varijance za svaku latentnu varijablu su veće od 0,5 (0,53/0,67), a HTMT omjer korelacije je 0,63, što upućuje na dobru konvergentnu i diskriminan- tu valjanost. Interna konzistentnost stavki ljestvice znanja BBAKQ prof. upitnika je vrlo dobra (KR20 = 0,81). Upitnik treba poslužiti kao pomoć u istraživanjima doprinosa zdravstvenih djelatnika uspješnom dojenju, besplatan je i dostupan na poveznici danoj u tekstu.
PDF
