Rak tijela maternice, prema zadnjim podatcima Registra za rak iz 2017. godine u Republici Hrvatskoj, nalazi se na četvrtom mjestu po učestalosti, a na osmom mjestu po smrtnosti. Najčešće se ...dijagnosticira u postmenopauzalnih žena, većinom u dobi od 50. do 79. godine života. Dijagnoza karcinoma endometrija utvrđuje se patohistološkom analizom kiretmana ili bioptata sluznice maternice, a stupanj proširenosti bolesti primjenom slikovnih metoda. U većine bolesnica bolest se otkriva u lokaliziranom stadiju te se uspješno liječi operativno, a ovisno o patohistološkom nalazu i primjenom odgovarajuće adjuvantne terapije. Lokalno uznapredovala bolest najčešće se liječi operativno uz adjuvantnu terapiju, a metastatska primjenom kemoterapije ili hormonske terapije. Mezenhimalni tumori tijela maternice liječe se operativno uz dodatak sistemske terapije adjuvantno ili samo sistemskom terapijom u slučaju diseminirane bolesti. Ove kliničke upute pisane su u cilju postizanja najviših standarda i ujednačenja postupaka u dijagnosticiranju, liječenju i praćenju bolesnica sa zloćudnim tumorima tijela maternice u Republici Hrvatskoj.
Rak vrata maternice, u odnosu na novotvorine drugih ginekoloških sijela, bolest je žena mlađe životne dobi koja se može prevenirati zdravstvenim odgojem i cijepljenjem adolescentske populacije te ...preventivnim i redovitim ginekološkim pregledima, a u ranim stadijima bolesti i učinkovito liječiti. Metode liječenja uključuju kirurgiju, radioterapiju i sistemnu terapiju, ovisno o stadiju bolesti i općem stanju bolesnica. Odluku o liječenju donosi multidisciplinarni tim u koji trebaju biti uključeni ginekolozi, radiolozi, klinički onkolozi, patolozi, citolozi i po potrebi kirurzi i urolozi. Uspjeh liječenja uvelike ovisi o njihovoj međusobnoj suradnji i kvalitetnoj komunikaciji u razmjeni iskustava i nalaza. S obzirom na važnost ove bolesti i posljedice koje ostavlja na obitelj i društvo potrebno je definirati i provoditi standardizirani pristup u dijagnostici, liječenju i praćenju ovih bolesnica. U tekstu koji slijedi iznesene su obnovljene i nadopunjene kliničke smjernice s ciljem implementacije standardiziranih postupaka u radu s bolesnicama s rakom vrata maternice u Republici Hrvatskoj.
Angiogeneza u malignih tumora Lešin, Joško; Zlopaša, Gordan; Plavec, Andrea ...
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2008, Volume:
17, Issue:
1_Nutricionizam
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Angiogeneza ili neovaskularizacija je proces stvaranja krvnih žila u odraslih, a eksperimenti upućuju na dva puta stvaranja novih krvnih žila: s pomoću endotelnih prekursorskih stanica iz koštane ...srži i iz već postojećih krvnih žila. Tumorski rast i metastaziranje ovisni su o angiogenezi. Klinička primjena istraživanja angiogeneze može biti dijagnostička i terapijska. Gustoća tumorske mikrocirkulacije (MVD, engl. microvessel density) pokazatelj je intenziteta angiogeneze - broj krvnih žila po jedinici površine. Imunohistokemijski biljezi (antitijela)
upotrijebljeni za određivanje MVD-a prikazani su prema specifičnosti. Dokazana je povezanost MVD-a s ekspresijom stimulatora angiogeneze, tumorskim rastom i pojavom udaljenih metastaza, odnosno MVD je nezavisni prognostički čimbenik u predviđanju ishoda mnogih karcinoma. Angiogeneza u sklopu tumorskog rasta atraktivan je terapijski cilj koji se svodi na liječenje inhibicijom stimulatora angiogeneze i egzogenu primjenu inhibitora. Prikazan je pregled svih poznatih lijekova koji su u različitim fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja, a samo su rijetki u široj primjeni.