Ljudsko ponašanje Bezić, Živan
Crkva u svijetu,
06/2005, Volume:
40, Issue:
2
Journal Article
Open access
Sva živa bica imaju svoje sebi vlastito ponašanje, tj. nacin
postojanja i djelovanja. Znanost o ponašanju je etologija (grcki
ethos), a o moralnom ponašanju ljudi etika. Ljudsko ponašanje
ima dva ...glavna izvora s motivacijom za svoje vladanje – biološki
i psihološki. Biološko ili geneticko zajednicko nam je s ostalim
živim bicima, a psihološko je tipicno ljudsko. Uz osjetilno ono je još
emotivno i razumsko. Tipovi ponašanja još ovise o ciljevima, cudi,
osobnosti, odgoju i okolini. Ljudsko je ponašanje plod interakcije
naravi i okoline. Kao i ostali etološki pravci, napokon je to morao
priznati i behaviorizam.
PROBLEM ZLA I ZLOĆE Bezić, Živan
Crkva u svijetu,
12/2006, Volume:
41, Issue:
4
Web Resource
Open access
Sumnja u postojanje zla na svijetu spada u područje fantazije.
Zlo je k ruta st varnost svak idašnjice, sporna je samo njegova
teoretska narav. Zlo se ne može rastumačiti bez obstojanja dobra,
ali ...tako da se zlo pokazuje kao sjena i manjak dobra. Nisu oni
dvije nezavisne ontičke zbilje, a još manje dva existencijalna
principa. U svijetu, što ga je stvorilo Absolutno Dobro, nema mjesta
za načelo zla. Ako je, osim Boga, trebalo postojati nešto, a ne
ništa, stvorovi nisu mogli uživati božansko savršenstvo. No “Bog
znade i krivim crtama pisati ravno”, pa je svojim križem riješio
pitanje zla i grijeha na odkupiteljski način.
Jastvo i sebstvo Bezić, Živan
Crkva u svijetu,
06/2001, Volume:
36, Issue:
2
Journal Article
Open access
Problem Jastva silno je zanimljivo pitanje u psihologiji.
Posebno je zanimljivo za čovjeka kao biće jastva. Auktor najprije
promatra taj problem s raznih polazišta, a najviše sa psihološkog i
...psihoanalitičkog. Iznosi poznatije teorije o postanku, razvoju i
strukturi Ega. Pokušava unijeti više svjetla u ovu još nedovršenu
terminologiju, s time što označuje Ja (ego, I) kao srž ljudske
osobnosti, jastvo (muself) kao njezin subjekt i sebstvo (the self) kao
njezin objekt.
Polazeći od različitih definiranja pojma čovjeka, autor ističe da je čovjek po svojoj naravi moralno biće te analizira glavne sastavnice čovjekove moralnosti utemeljene na razumnosti: osobnost, ...duhovnost, slobodu i odgovornost. Osobito ističe da moralno ponašanje čovjeka stoji u odnosu prema dobru koje je utemeljeno u Bogu koji je dobrota i u njemu leži norma moralnosti. Zbog toga čovjek jedino čineći dobro postiže osobnu vrlinu ćudorednosti ili dobrote.
Waldorfska pedagogija Bezić, Živan
Crkva u svijetu,
12/1999, Volume:
34, Issue:
4
Journal Article
Open access
Živo probijanje waldorfske pedagogije na hrvatsko tlo povod je
za njezino ozbiljno vrednovanje. Ovaj nas pregled upoznaje s
njezinim utemeljiteljem Rudolfom Steinerom te njegovim antropozofskim ...naučavanjem. Temelji waldorfske pedagogije su raznoliki, ali nisu konzistentni. U njoj su pomiješane znanstvene pretenzije i maštoviti konstrukti antropozojije. Pohvalna je u svojim načelima i metodama, manje pak u svojim ciljevima. Waldorfska škola poziva se i na kršćanstvo, ali ono sebe ne može prepoznati u antropozojiji. U svojoj fizionomiji waldorfska škola nam prezentira očaravajući smiješak, no to je smiješak Mone Lise, ambivalentan i zagonetan.
Što je klerikalizam? Bezić, Živan
Crkva u svijetu,
12/2003, Volume:
38, Issue:
4
Paper
Open access
Pisac ispituje značenja riječi klerikalizam. Zatim, ispituje
njegovo porijeklo i povijest u svijetu i Hrvatskoj. Naposljetku pruža
neke smjernice za deklerikalizaciju.
Znanost i vjera Bezić, Živan
Crkva u svijetu,
06/2002, Volume:
37, Issue:
2
Paper
Open access
Iz trolista znanost-kultura-vjera već smo obradili znanost i
kulturu te njihove uzajamne odnose. Ovaj se put zaustavljamo na
odnosima znanosti, vjere i morala. Pisac objašnjuje pojmove vjere,
...religije i teologije, a zatim izlaže njihove extremne oblike, napetosti
i sukobe sa znanošću. Premda su znanost i vjera posebni i zasebni
sustavi mišljenja, cilj im je zajednički, tj. upoznavanje Istine. Oba
načina spoznaje vode istom cilju i zbog toga među njima ne može
biti temeljnog sukoba. Kako je moral usko povezan s vjerom u
potrazi za Dobrotom, između znanosti te vjere i morala trebao bi
vladati potpuni sklad, budući da su Istina i Dobrota ontološki
povezane.
Crkva i politika Bezić, Živan
Obnovljeni Život,
03/2001, Volume:
56, Issue:
1
Paper
Open access
Pisac nastoji odgovoriti na aktualna i goruća pitanja odnosa Crkve i politike. Pod pojmom Crkva misli se prvotno na Katoličku crkvu, a pod pojmom politika razumijeva se briga za opće dobro građana. U ...članku se istražuje ono što je bitno u politici, tj. njezinu svrhu (dobro građana) i njezina sredstva (uvijek dobra). Crkva ne vodi svoju vlastitu politiku, ali je dužna izreći svoj sud o etičkom vidiku politike. Ona također nema svoje političke stranke, no dužna je uputiti vjernike na njihove moralne obaveze u političkom djelovanju.
