Cilj rada bio je ispitati stavove učitelja razredne nastave o spremnosti djece za školu s naglaskom na predčitalačke i predmatematičke vještine djece. U istraživanju su sudjelovala 362 ispitanika, ...učitelja razredne nastave iz osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Istražili smo i utvrdili da učitelji kao najvažnije izdvajaju vještine koje djeca trebaju steći prije polaska u školu: pravilno držanje olovke, odnosno pisaćeg pribora i čisto izgovaranje svih glasova kao predčitalačke vještine te prepoznavanje boja i razumijevanje prostornih odnosa (ispred, iza, gore, dolje, na, u, lijevo, desno) kao predmatematičke vještine. Nije utvrđena statistički značajna razlika u stavovima učitelja prema predčitalačkim vještinama u odnosu na godine radnog iskustva u nastavnoj djelatnosti, ali je utvrđena statistički značajna razlika između većine čestica predmatematičke vještine. U tom kontekstu, preporuke za buduća istraživanja odnose se na spremnost škola za djecu i spremnost obitelji i zajednica za školu te njihovu povezanost sa sociokulturnim kontekstom.
The aim of the paper was to examine the attitudes of teachers of primary education (1st to 4th grade) about children’s readiness for school with an emphasis on the child’s pre-reading and pre-mathematical skills. The participants of the research were 362 respondents, teachers of primary education from primary schools in the Republic of Croatia. Our research has shown that teachers highlight the following as the most important skills that children should acquire before starting school: graphomotor (correct handling of a pencil or other writing utensils), pre-reading (clear pronunciation of all voices) and pre-mathematical (colour recognition and understanding of spatial relations; in front, behind, up, down, on, in, left, right). No statistically significant difference was found in teachers’ attitudes towards pre-reading skills in relation to years of work experience in teaching, but a statistically significant difference was found between the arithmetic means of most particles that examine the importance of pre-mathematical skills. In this context, recommendations for future research relate to the equipment of the school for quality educational work with children, the willingness of families and communities to cooperate with the school as well as their connection with the socio-cultural context.
The aim of the empirical research, conducted in the primary schools in the city of Pula and decribed in the current paper, was to examine (1) whether or not the teachers were interculturally ...sensitive and, if yes, to what extent, and (2) whether or not the teachers' intercultural sensitivity was affected by the factors, such as: their professional qualifications (class teaching – subject teaching), gender (male - female), school location (central or branch school) and years of service (up to 10 years, 11-20 years, and more than 20 years). The Intercultural Sensitivity Scale – ISS by Chen and Starosta (2000) was used as a measuring instrument here. This scale measures the intercultural sensitivity by focusing on 24 dependent items (variables/statements) linked to 4 independent variables and, thus, defining examinees. The results, obtained through the frequency analysis and the Chi-square test, as well as through the analysis of some statistically relevant figures (significance level 5%), suggest that – in terms of intercultural sensitivity – no statistically relevant difference subsists between the teachers. The participants proved to be interculturally sensitive; their professional qualifications, gender, school location and years of service did not affect their intercultural sensitivity level. Moreover, the research was also used to check the validity and reliability of the Intercultural Sensitivity Scale within the context of the Croatian educational system. Key words: interaction between culturally diverse individuals; intercultural competence; student; teacher.---Cilj empirijskog istraživanja u ovom radu bio je, na primjeru osnovnih škola grada Pule,ispitati: jesu li i u kojoj mjeri nastavnici interkulturalno osjetljivi te postoje li razlike u interkulturalnoj osjetljivosti između nastavnika s obzirom na stručnu spremu (razredna nastava – predmetna nastava), spol (muški – ženski), položaj škole (centralna škola – područna škola) i godine staža provedene u nastavi (do 10 godina, od 11 do 20 godina i više od 20 godina). U istraživanju smo se koristili instrumentom Intercultural Sensitivity Scale – ISS autora Chen i Starosta. Skala mjeri interkulturalnu osjetljivost putem 24 zavisne varijable/tvrdnje kojima su pridružene 4 nezavisne varijable koje definiraju ispitanike. Na temelju rezultata istraživanja dobivenih frekvencijskom analizom i hi-kvadrat testom, zatim pregledom statistički značajnih rezultata (na razini signifikantnosti 5 %) možemo zaključitida ne postoji statistički značajna razlika u interkulturalnoj osjetljivosti među nastavnicima. Ispitali smo i utvrdili da su nastavnici interkulturalno osjetljivi, nije utvrđena razlika s obzirom na stručnu spremu, spol, status škole i godine staža provedene u nastavi. Naše istraživanje je, nadalje, poslužilo i za provjeru valjanosti i pouzdanosti Skale interkulturalne osjetljivosti u kontekstu hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Ključne riječi: interakcija kulturno različitih; interkulturalna kompetencija; nastavnik; učenik.
Monte Librić, regionality in context Drandić, Dijana; Lazarić, Lorena
Economic research - Ekonomska istraživanja,
01/2020, Volume:
33, Issue:
1
Journal Article, Paper
Open access
The aim of this research was to study attitudes toward bilingualism and the respect for diversity in the regional context and determine if there are differences in attitudes with regard to ...respondents' certain socio-demographic characteristics, all following the example of the literary manifestation for children named Monte Librić. Numerous authors think that multilingualism and multiculturality are reflected through the educational system and readiness to train and encourage pupils at all levels of education to develop their own identity and respect the diversity of other identities. As many as 306 respondents participated in the research, namely teachers, pupils, preschool teachers, students and parents. Results have shown the value of linguistic expression in the mother tongue (Croatian and Italian), linguistic education, multiculturality, respect for diversity, cultural identity and the value of children's creativity in the regionality context, as well as the role of identity, language and culture in encouraging the children's/pupils'/students' development.
Since no empirical research regarding cultural intelligence has yet been done in Croatia, the objective of this paper is to determine the basic metric characteristics of the Cultural Intelligence ...Scale – CQS by Van Dyne et al. (2008), as well as the applicability in research on a sample of N=144 subjects, namely, students attending schools of foreign languages from three different countries: Croatia, Ireland and Serbia. The reliability of the scale was verified using the Cronbach alpha coefficient, while the validity was assessed by factor analysis. The results of the study show the cultural intelligence of the subjects through four factor dimensions, like in the original instrument, but with different factor loadings. Thus, the Cultural Intelligence Scale is a reliable and valid instrument for measuring cultural intelligence with the possibility of practical application on different subject samples.
AbstractDue to the multicultural environment in Istria which also gave grounds to the need to protect and foster the rights of the Italian minority in this region, there are numerous educational ...institutions that offer a programme in Italian language for preschool and elementary school children. Our research has shown that those programmes are not attended only by children of the Italian minority but also by children of Croatian origin, who are not native speakers of Italian. The purpose of our research was to establish the reasons why parents choose an education in Italian for their children, and to find out if there is a correlation between the choice to continue the education in Italian language and the native language that the children speak.Our research has included preschool teachers and teachers in primary education that work in kindergarten and elementary schools in Italian language in Istria. The research has shown that according to the perceptions of preschool and primary school teachers, as well as taking into consideration the opinions of parents, it is possible to conclude that parents often enrol their children in preschools and elementary schools mostly because they want them to continue their education in the Italian language, because they want their children to learn how to better use the second language (SL), or to help them create their ethnical identity and to promote the conservation of Italian culture, traditions, customs and values. Data collected in this research will be used to analyze the influences of multicultural surroundings with regards to learning Italian as a SL by children, native speakers of Croatian, as well as to promote the development of intercultural interaction and respect for diversity between children.Key words: communicability; Croatian-speaking children; interaction; Italian language; multiculturalism. ... SažetakS obzirom na multikulturno okruženje i u cilju njegovanja prava talijanske nacionalne manjine, u Istarskoj županiji djeluje velik broj odgojno-obrazovnih ustanova na talijanskom jeziku. Međutim, istraživanje je pokazalo da se u vrtiće i škole na talijanskom jeziku upisuju ne samo djeca pripadnici talijanske nacionalne manjine već i djeca kojima talijanski jezik nije materinski. U skladu s temeljnim ciljem našeg istraživanja namjera nam je bila utvrditi koji su razlozi zbog kojih se roditelji odlučuju na školovanje djece na talijanskom jeziku, zatim postoji li povezanost nastavka školovanja na talijanskom jeziku i materinskog jezika djece koja su pohađala talijanski vrtić. Istraživanje je provedeno među odgajateljima i učiteljima primarnog obrazovanja koji rade u vrtićima i školama na talijanskom jeziku u Istarskoj županiji. Istraživanje je pokazalo da prema percepcijama odgajatelja i učitelja, a s obzirom na kontakte s roditeljima, možemo zaključiti da roditelji najčešće upisuju djecu u vrtić i školu na talijanskom jeziku zbog nastavka vertikale obrazovanja na talijanskom jeziku, jer žele da djeca bolje nauče drugi jezik (jezik sredine), radi stvaranja etničkog identiteta te da bi pridonijeli održavanju talijanske kulture, tradicije, običaja i vrijednosti. Podaci dobiveni istraživanjem poslužit će za analizu utjecaja višejezične okoline na učenje talijanskog jezika kao drugog jezika (L2) djece govornika hrvatskog jezika, te za razvijanje međukulturne interakcije i poštivanja različitosti među djecom.Ključne riječi: djeca govornici hrvatskog jezika; multikulturalnost; interakcija; otvorenost; talijanski jezik.
Odgojno-obrazovna inkluzija učenika s teškoćama u redovnim školama omogućava na temelju stručne procjene njihovih posebnih odgojno-obrazovnih potreba uz podršku učitelja i pomoćnika u nastavi u ...skladu s njihovim sposobnostima, usvajanje znanja i vještina kako bi mogli steći samostalnost i socijalnu uključenost. Cilj je ovog istraživanja bio dobiti uvid u suradnički rad pomoćnika u nastavi i učitelja te iz perspektive pomoćnika u nastavi istražiti njihove stavove o međusobnoj suradnji u provođenju odgojno-obrazovne inkluzije učenika s teškoćama u redovne razrede, zatim ispitati povezanost stavova pomoćnika u nastavi s njihovim sociodemografskim obilježjima. Dobiveni rezultati ukazuju na povoljne stavove pomoćnika u nastavi prema međusobnoj suradnji s učiteljima, kao i na podatak da najveći broj pomoćnika u nastavi ima završeno samo srednjoškolsko obrazovanje. Čini se da niža razina formalnog obrazovanja pomoćnika u nastavi (srednja škola), kao i pohađanje seminara i radionica o odgojno-obrazovnoj inkluziji i teškoćama u razvoju, pridonosi boljoj međusobnoj suradnji. Rezultati provedenih analiza pokazali su postojanje razlika u stavovima o međusobnoj suradnji na sudionicima s obzirom na dvije sociodemografske varijable: radionice/seminari o radu s djecom/učenicima s teškoćama i stupanj obrazovanja pomoćnika u nastavi. Svakako je važno naglasiti međusobnu suradnju i podržavajući odnos pomoćnika u nastavi i učitelja u razredu kako bi zajedničkim radom osigurali dostatne psihološke, pedagoške, programsko-organizacijske, didaktičko-metodičke i socijalne mogućnosti inkluzivnog djelovanja škole. Poseban doprinos ovog istraživanja ogleda se u znanstvenom saznanju da inkluzivno obrazovanje doprinosi razvoju inkluzivnih vrijednosti i prihvaćanju različitosti kod svih učenika, ali i unaprjeđenju položaja ove ranjive skupine kroz promjene u pristupu samom obrazovanju.
Polazeći od činjenice da interkulturalno obrazovanje kroz različitost svojih programa koji potiču dijalog između različitih kultura, pokreće promjene u obrazovnoj politici i odgojno-obrazovnoj ...praksi, pozitivnu interakciju i integraciju među kulturama, te prihvaćanje, poznavanje, vrednovanje, poštivanje i razumijevanje različitih kultura, u ovom radu se razmatra uloga i kompetencije nastavnika u takvom procesu. U prvom dijelu pojašnjava se uloga nastavnika s obzirom na oblike i strategije poučavanja koje koriste u razredu. U nastavku rada naglasak se stavlja na različitost u određenju pojma interkulturalnih kompetencija u kontekstu profesionalnoga i osobnoga razvoja svakog nastavnika.
Svaki učenik s teškoćama u razvoju uključen u redovni odgojno-obrazovni proces, na temelju procjene njegovih posebnih odgojno-obrazovnih potreba,ima pravo na pomoćnika u nastavi. Cilj ovog rada bio ...je provesti validaciju mjernoga instrumenta PUNinkluzija u kontekstu našega odgojno-obrazovnoga sustava, utvrditi kako pomoćnici u nastavi (PUN) percipiraju svoju ulogu u provođenju inkluzivnoga obrazovanja u osnovnim školama te učestalost prakticiranja pojedinih uloga. Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od N = 152 pomoćnika u nastavi koji rade u osnovnim školama, na području Istarske županije. Rezultati faktorske analize pokazuju da je ulogu pomoćnika u nastavi moguće opisati kroz sedam faktorskih dimenzija: odgojno-obrazovna uloga pomoćnika u nastavi u inkluzivnoj školi; poticanje socijalizacijskih aktivnosti u razredu; suradnja sa svim sudionicima u inkluzivnom procesu; spremnost na dodatnu edukaciju; međusobno povjerenje; spremnost na dodatni angažman te dobrobit inkluzije za sve učenike. Pouzdanost ljestvice provjerena je primjenom Cronbach alfa koeficijenta (α=,81), dok je valjanost testirana faktorskom analizom (KMO=,74).
Cilj ovoga rada bio je ispitati interkulturalnu osjetljivost studenata, definirati dimenzioniranost na temelju faktorske analize, ispitati metrijske karakteristike valjanosti i pouzdanosti ...instrumenta Skala interkulturalne osjetljivosti te procijeniti uporabu instrumenta na odabranom uzorku. Pouzdanost skale ocijenjena je primjenom Cronbach alfa koeficijenta, a valjanost primjenom faktorske analize. Rezultati istraživanja koje smo dobili u našem primjeru pokazuju da je testiran instrument pouzdan (α = ,794), a izostavljanje bilo koje od tvrdnji ne bi utjecalo na povećanje pouzdanosti ljestvice. Osim toga, primjenom faktorske analize utvrdili smo valjanost ljestvice, koristeći Bartlettov test sfernosti i Kajzer-Majer-Olkinov (KMO) pokazatelj adekvatnosti uzorka. Dok KMO iznosi ,828, a Bartlettov pokazatelj za statističku značajnost korelacijske matrice (χ² = 1358,180; df= 276; sig.=,000) potvrđuje prikladnost podataka za faktorsku analizu, kojom je izlučeno sedam faktorskih dimenzija interkulturalne osjetljivosti studenata: uživanje, pažnja, poštivanje,zadovoljstvo, poticanje, povjerenje i angažiranje.
Cilj empirijskog istraživanja u ovom radu bio je, na primjeru osnovnih škola grada Pule,
ispitati: jesu li i u kojoj mjeri nastavnici interkulturalno osjetljivi te postoje li razlike u ...interkulturalnoj osjetljivosti između nastavnika s obzirom na stručnu spremu (razredna nastava – predmetna nastava), spol (muški – ženski), položaj škole (centralna škola – područna škola) i godine staža provedene u nastavi (do 10 godina, od 11 do 20 godina i više od 20 godina). U istraživanju smo se koristili instrumentom Intercultural Sensitivity Scale – ISS autora Chen i Starosta. Skala mjeri interkulturalnu osjetljivost putem 24 zavisne varijable/tvrdnje kojima su pridružene 4 nezavisne varijable koje definiraju ispitanike. Na temelju rezultata istraživanja dobivenih frekvencijskom analizom i hi-kvadrat testom, zatim pregledom statistički značajnih rezultata (na razini signifikantnosti 5 %) možemo zaključitida ne postoji statistički značajna razlika u interkulturalnoj osjetljivosti među nastavnicima. Ispitali smo i utvrdili da su nastavnici interkulturalno osjetljivi, nije utvrđena razlika s obzirom na stručnu spremu, spol, status škole i godine staža provedene u nastavi. Naše istraživanje je, nadalje, poslužilo i za provjeru valjanosti i pouzdanosti Skale interkulturalne osjetljivosti u kontekstu hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava.
PDF
