U ovom radu prikazano je istraživanje korozije 15Mo3 cijevi u sustavu grijača vodene pare termoelektrane Plomin. Korozijsko oštećenje dovelo je do puknuća cijevi u sustavu te zastoja u radu. U radu ...je analiziran uzorak puknute cijevi, a potrebno je bilo odrediti vrstu korozije i uzrok korozije. Korozija se dijeli prema tri faktora: mehanizmu djelovanja, specifičnosti nastanka i obliku korozijskog napada. Opisana su elektroenergetska postrojenja s naglaskom na termoelektrane uz analizu sustava u kojem je došlo do korozijskog oštećenja cijevi parnog kotla termoelektrane. Prikazani su rezultati istraživanja korozijskih produkata na cijevi te izgled same pukotine. Provedena su istraživanja kemijskog sastava, ispitivanja tvrdoće prema Vickersu i analiza FT-IR spektroskopijom te mikroskopska istraživanja svjetlosnom i elektronskom mikroskopijom. Na ispitanom uzorku oštećene cijevi parnog kotla dokazano je da je uzrok nastalog oštećenja erozijska korozija.
Kako bi se postigla visoka kvaliteta zavarenog spoja, osim ispravne metode, potrebno je poznavati utjecaje na materijal u spoju i usvojiti adekvatne parametre zavarivanja. Mnogi su čimbenici koji ...mogu utjecati na pojavu grešaka u izvedenom spoju, unatoč dobro postavljenim parametrima zavarivanja, a shodno tome definirane su i razne norme, odnosno pravila prema kojima se zavareni spojevi kontroliraju kako bi se sa sigurnošću mogli pustiti u primjenu. Ovaj rad bavi se analizom sučeljeno zavarenog spoja s ciljem ocjenjivanja kvalitete zavarenog spoja te utvrđivanja utjecaja parametara zavarivanja na istu. Zavareni spoj izveden je na cijevi debljine stjenke 5 mm, TIG postupkom, gdje je osnovni materijal EN AW-6060/T66 (AlMgSi), a dodatni materijal Al 5183 (AlMg4.5Mn0.7). Priprema uzorka za makroskopsku i mikroskopsku analizu izvršena je u nekoliko koraka, odnosno brušenjem, poliranjem te nagrizanjem radi jasnije analize mikrostrukture. Makroskopska analiza provedena je na optičkom stereomikroskopu, dok je za utvrđivanje mikrostrukture te mikrostrukturnih konstituenata korišten svjetlosni metalografski mikroskop. Za ocjenjivanje, odnosno procjenu kvalitete zavarenog spoja praćena je norma HRN EN ISO 17639 koja pokriva i makroskopsku i mikroskopsku analizu zavarenih spojeva. Analiza je pokazala znatnu količinu nepravilnosti te različitosti u mikrostrukturi spoja.
Ravnanje limova postupcima u kojima dolazi do unosa topline mijenja mikrostrukturu te posljedično mehanička svojstva materijala. U ovom radu cilj je bilo utvrditi koliki utjecaj imaju različiti ...parametri TIG (eng. tungsten inert gas) postupka korišteni pri ravnanju aluminijevih limova legure 5083 H321 na vlačnu i savojnu čvrstoću te optimizirati postupak ravnanja. Provedbom eksperimenata izvršena je usporedba mehaničkih svojstava referentnog materijala i materijala nakon različitih uvjeta grijanja TIG
postupkom. Provedbom vlačnog testa i ispitivanjem na savijanje potvrđeno je kako limovi koji su dva puta grijani, ohlađeni vodom, kao i oni koji na svojoj površini imaju aluminijev oksid, nemaju značajne promjene mehaničkih svojstava te i dalje zadovoljavaju zahtjeve relevantnih normi. Rezultati ovakvih istraživanja dobivaju primjenu u industriji, kada se temeljem eksperimentalnih podataka propišu radne upute i certificiraju postupci prema kojima se može vršiti određena obrada materijala, a da materijal bude i dalje prema svojim svojstvima unutar propisanih granica sigurnosti za eksploataciju.
Poznavanje značajki gustoće i prostornog rasporeda šumskih cesta različitih reljefnih područja olakšava daljnje procese planiranja i projektiranja budućih šumskih cesta. Istraživanjem su proučavani ...osnovi pokazatelji otvorenosti šuma primarnim šumskim prometnicama na uzorku od dvadeset gospodarskih jedinica raspodjeljenih u četiri reljefna područja, odnosno šumskih bioklimata: 1) Nizinskih šuma hrasta lužnjaka, 2) Brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka, 3) Brdskih bukovih šuma te 4) Gorskih bukovo – jelovih šuma.Postojeće i unaprijeđeno (na temelju idejnih trasa nultih linija) stanje primarne otvorenosti šuma dvadeset primjernih gospodarskih jedinica, provedeno je kroz analizu sljedećih pokazatelja: gustoću mreže šumskih cesta, geometrijsku srednju udaljenost privlačenja drva, faktor mreže šumskih prometnica te primarnu relativnu otvorenost. Za valorizaciju nehomogenosti površina istraživanih gospodarskih jedinica korišten je faktor razvedenosti šumske površine, a za razinu zahtjevnosti terena udjel površine s nagibom > 33 %.Polučeni rezultati primarne otvorenosti šuma, ukazuju na sličnosti i razlike mreže šumskih cesta pojedinih reljefnih područja šuma, odnosno najveće vrijednosti gustoće cesta pojedinog šumskog bioklimata za izvrsnu relativnu otvorenost šuma. Ostvareni rezultati potvrđuju propisane vrijednosti ciljane gustoće cesta po reljefnim područjima (Pravilnik o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.), budući da primarna otvorenost veća od ciljanih vrijednosti ne daje značajne pozitivne učinke.
This paper discusses the key issues of forestry workers training in Croatia, especially dealing with the providers of vocational training, their profile, training procedures and measures necessary ...for training improvement. A combined approach of literature review, internet search and questionnaire of training providers was applied in order to collect data on training programs conducted in Croatia. The research was conducted during 2016, and it included 94 legal entities authorized for occupational safety training in the Republic of Croatia, with respect to safe working practice training and vocational training for operating machinery (chainsaw and/or skidder). The analysis used basic descriptive statistics. Research results showed that 30.85% of the analyzed legal entities provide only training for safe working practice, 15.96% provide both trainings--safe work practice and vocational training for operating machinery, 5.32% of the analyzed entities provide only vocational training for operating machinery, 31.91% do not carry out any form of training in forestry, while 15.96% refused to answer questions. On the other hand, 15.56% of the legal entities, which do not carry out any training or did not answer these questions, have on their official website services posted for vocational training in operating machinery (chainsaw and/or skidder). The key findings of the conducted research have pointed out the great heterogeneity amongst providers of forestry workers training, and certain reductions or limitations in the current training programs, both from the aspect of duration of the theoretical and practical training, and the use of non-transparent criteria and standards in the assessment of training. As an example of successful solution in forestry workers training, European Chainsaw Standard model (ECS) is shortly presented in the paper. Discussion and conclusion sections provide an overview of legislative and organizational requirements for the application of previously developed European model (ECS) in developing the certification system for training of for estry workers in Croatia. Keywords: forestry, chainsaw worker, health and safety, vocational training, certification, Croatia
Istraživane su terenske i sastojinske prilike gospodarskih državnih i privatnih šuma iz dostupnih prostornih podataka koje će potom omogućiti stvaranje osnovice za razredbu terena za potrebe ...pridobivanja drva i otvaranja šuma. S gledišta pridobivanja drva te kao gospodarski najznačajnije šume izdvojena su i prikazana četiri bioklimata: 1) bioklimat jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih šuma, 2) bioklimat brdskih bukovih šuma, 3) bioklimat bežuljkastih šuma hrasta kitnjaka te 4) bioklimat nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma. Na tim su područjima određene ove terenske i sastojinske značajke: 1) nagib terena i stjenovitost tla (pokrivenost površine), 2) način vlaženja tla i rizik od erozije tla vodom, 3) drvna zaliha, 4) stupanj razvedenosti šumskih cesta i 5) srednja udaljenost privlačenja drva kao pokazatelj otvorenosti šuma. Provedene analize mreže šumskih cesta pokazale su da postoji statistički značajna razlika između cesta bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma te bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka u odnosu na ostale bioklimate. Analize šumskih cesta po pojedinom bioklimatu treba promatrati u sklopu ostalih terenskih čimbenika, kao što su stjenovitost terena te stvarnoga rizika od erozije tla vodom, koji će svoj utjecaj, uz nagib terena, iskazati pri planiranju budućih trasa šumskih cesta. Povezivanjem značajki terena započeto je stvaranje primjenjive razredbe terena za uvjete hrvatskoga šumarstva kao važnoga logičkoga alatu pri gospodarenju šumama i planiranju radova u šumarstvu, osobito u pridobivanju drva i otvaranju šuma.
Istraživane su terenske i sastojinske prilike gospodarskih državnih i privatnih šuma iz dostupnih prostornih podataka koje će potom omogućiti stvaranje osnovice za razredbu terena za potrebe ...pridobivanja drva i otvaranja šuma. S gledišta pridobivanja drva te kao gospodarski najznačajnije šume izdvojena su i prikazana četiri bioklimata: 1) bioklimat jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih šuma, 2) bioklimat brdskih bukovih šuma, 3) bioklimat bežuljkastih šuma hrasta kitnjaka te 4) bioklimat nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma. Na tim su područjima određene ove terenske i sastojinske značajke: 1) nagib terena i stjenovitost tla (pokrivenost površine), 2) način vlaženja tla i rizik od erozije tla vodom, 3) drvna zaliha, 4) stupanj razvedenosti šumskih cesta i 5) srednja udaljenost privlačenja drva kao pokazatelj otvorenosti šuma. Provedene analize mreže šumskih cesta pokazale su da postoji statistički značajna razlika između cesta bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma te bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka u odnosu na ostale bioklimate. Analize šumskih cesta po pojedinom bioklimatu treba promatrati u sklopu ostalih terenskih čimbenika, kao što su stjenovitost terena te stvarnoga rizika od erozije tla vodom, koji će svoj utjecaj, uz nagib terena, iskazati pri planiranju budućih trasa šumskih cesta. Povezivanjem značajki terena započeto je stvaranje primjenjive razredbe terena za uvjete hrvatskoga šumarstva kao važnoga logičkoga alatu pri gospodarenju šumama i planiranju radova u šumarstvu, osobito u pridobivanju drva i otvaranju šuma.
Terrain and stand characteristics of the commercial state and private forests were investigated according to the available spatial data with the aim of forming the basis for terrain classification for timber harvesting operations and determination of forest accessibility. Four economically most important forest types, i.e. bioclimates, were singled out and presented: 1) mountainous fir, beech-fir and spruce forests, 2) submountainous beech forests, 3) sessile oak forests of hilly terrain and 4) common oak and floodplain forests. The following terrain and stand characteristics were determined for each bioclimate: 1) terrain slope and stoniness (surface coverage), 2) soil moisture and risk of soil erosion by water, 3) wood stock, 4) forest road circuity, and 5) the average geometric timber extraction distance as an indicator of forest accessibility. The conducted analyses of the forest road network indicated that there are statistically significant differences between the forest road network in bioclimate of common oak and floodplain forests and the bioclimate of sessile oak forests of hilly terrain when compared to other bioclimates. The analysis of forest road network in each bioclimate should be considered with other terrain factors, such as terrain stoniness and the real risk of soil erosion by water, which will show their influence, along with the terrain slope, when planning future forest road routes. Establishing the relationship between terrain characteristics was the start for creating an applicable
terrain classification for the Croatian forestry, as an essential logical tool for forest management and planning of forest operations, especially wood harvesting and forest accessibility.
Additive manufacturing technologies based on metal melting use materials mainly in powder or wire form. This study focuses on developing a metal 3D printing process based on cold metal transfer (CMT) ...welding technology, in order to achieve enhanced productivity. Aluminium alloy test specimens have been fabricated using a special 3D printing technology. The probes were investigated to find correlation between the welding parameters and geometric quality. Geometric measurements and tensile strength experiments were performed to determine the appropriate welding parameters for reliable printing. The tensile strength of the product does not differ significantly from the raw material. Above 60 mm height, the wall thickness is relatively constant due to the thermal balance of the welding environment. The results suggest that there might be a connection between the welding parameters and the printing accuracy. It is demonstrated that the deviation of ideal geometry will be the smallest at the maximum reliable welding torch movement speed, while printing larger specimens. As a conclusion, it can be stated that CMT-based additive manufacturing can be a reliable, cost-effective and rapid 3D printing technology with enhanced productivity, but without significant decrease in mechanical stability.
To explore criteria regulating treatment with reimbursed biologic disease-modifying antirheumatic drugs (bDMARDs) in patients with rheumatoid arthritis (RA) across Europe and to relate criteria to ...indicators of national socioeconomic welfare.
A cross-sectional study among 46 European countries. One expert from each country completed a questionnaire on criteria regulating the start, maintenance/stop and switch of reimbursed bDMARDs. A composite score was developed to evaluate the level of restrictions in prescription of a first bDMARD (0=highly restricted, 5=most liberal). The level of restrictiveness was correlated with national socioeconomic welfare indicators.
In 10 countries (22%), no bDMARD was reimbursed. Among 36 countries with at least one biologic reimbursed, 23(64%) had no requirement for disease duration to initiate a biologic. Half of the countries required a failure of two synthetic DMARDs to qualify for therapy. 31 countries specified a minimum level of disease activity to be fulfilled and in 20 (56%) countries cut-off for disease activity score with 28-joint assessment was higher than 3.2. Four countries (11%) had the maximum composite score (most liberal) and 20 (56%) scored between 0 and 2 (more restrictive). Criteria for initiation of a bDMARD were negatively associated with countries' socioeconomic welfare (-0.34 to -0.64), and a moderate positive correlation was found between the composite score and welfare indicators (0.59-0.72). Only some countries had regulations for stopping (n=14(39%)) or switching (n=19(53%)).
Clinical criteria regulating prescription of bDMARDs in RA differ significantly across Europe. Countries with lower socioeconomic welfare tend to have stricter eligibility criteria, pointing to inequities in access to treatment.
Poznavanje značajki gustoće i prostornog rasporeda šumskih cesta različitih reljefnih područja olakšava daljnje procese planiranja i projektiranja budućih šumskih cesta. Istraživanjem su proučavani ...osnovi pokazatelji otvorenosti šuma primarnim šumskim prometnicama na uzorku od dvadeset gospodarskih jedinica raspodjeljenih u četiri reljefna područja, odnosno šumskih bioklimata: 1) Nizinskih šuma hrasta lužnjaka, 2) Brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka, 3) Brdskih bukovih šuma te 4) Gorskih bukovo – jelovih šuma.
Postojeće i unaprijeđeno (na temelju idejnih trasa nultih linija) stanje primarne otvorenosti šuma dvadeset primjernih gospodarskih jedinica, provedeno je kroz analizu sljedećih pokazatelja: gustoću mreže šumskih cesta, geometrijsku srednju udaljenost privlačenja drva, faktor mreže šumskih prometnica te primarnu relativnu otvorenost. Za valorizaciju nehomogenosti površina istraživanih gospodarskih jedinica korišten je faktor razvedenosti šumske površine, a za razinu zahtjevnosti terena udjel površine s nagibom > 33 %.
Polučeni rezultati primarne otvorenosti šuma, ukazuju na sličnosti i razlike mreže šumskih cesta pojedinih reljefnih područja šuma, odnosno najveće vrijednosti gustoće cesta pojedinog šumskog bioklimata za izvrsnu relativnu otvorenost šuma. Ostvareni rezultati potvrđuju propisane vrijednosti ciljane gustoće cesta po reljefnim područjima (Pravilnik o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.), budući da primarna otvorenost veća od ciljanih vrijednosti ne daje značajne pozitivne učinke.
Knowledge of the characteristics of the density and spatial distribution of forest roads in different bioclimates (terrain categories) facilitates further planning and design processes of future forest road networks. The basic parameters of forest accessibility based on primary forest roads were researched within twenty management units. The research was conducted in four bioclimates: 1. Common oak and floodplain forests, 2. Sessile oak forests of hilly terrain, 3. Submountainous beech forests and 4. Mountainous fir, beech-fir and spruce forests. The following parameters of forest accessibility were analysed: 1) forest road density and factor of forest area indentation, 2) average geometric timber extraction distance and road network factor and 3) primary relative forest accessibility. The obtained results indicate similarities and differences in the quality and quantity of the primary forest road network in each bioclimate.
PDF
