U ovom prinosu raspravlja se o jezičnoj uporabi i stilu u dosad neobjavljenom fragmentu drame Vladimir Ignaca Kristijanovića. Radu se prilaže transkripcija čitava fragmenta drame.
Prikaz knjige Ive Lukežić, ZAJEDNIČKA POVIJEST HRVATSKIH NARJEČJA, 2. MORFOLOGIJA. Zagreb – Rijeka; Hrvatska sveučilišna naklada –
– Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora ...Grobnišćine, 2015.
The article discusses the history of the Croatian language, particularly the paths of the gradual linguistic integration of all Croats and the development of the standard language (based upon the ...Štokavian dialect) within Croatian society, whose members have spoken three dialects (Čakavian, Štokavian, Kajkavian) since the Middle Ages. Because of the multidialectal situation (all three dialects played an important role in the history of the Croatian language), linguistic integration was a complex process. The use of the Croatian language before national integrality in the 19th century may look complicated and disunified, but this article attempts to show the old connections between different dialectal areas and the realization of two the main conceptions of the construction of Croatian superdialectal (literary) expression in linguistic history: a literary language with a single-dialect basis (but with multi-dialectal infiltration within the superstructure) and a literary (hybrid) type of language based upon at least two dialects.
U prilogu se raspravlja o priređivačkim / istraživačkim izazovima vezanim uz tekstove / opuse koji nisu sačuvani u idealnom stanju i obliku, tj. u situaciji kada iz vrela nije jasno kakva je točno ...bila autorska volja u nekom tekstu. Takve neprilike često prate istraživanja i izdavanje tekstova starih pisaca hrvatskih, i to ponajvećma zato što ima malo (ili uopće nema) autografa i izdanja tiskanih za piščeva života. S obzirom na to da ni jezik ni ortografija dopreporodnih hrvatskih pisaca nisu bili ni implicitno ni eksplicitno normirani (ujednačeni), pa čak ni unutar određenoga kruga, teško je samo na temelju varijantnih tekstnih vrela utvrditi značajke njihove književnojezične uporabe. U ovom prilogu analiziraju se neke takve situacije i konkretni primjeri.
This paper provides an overview of the position and development of the Croatian language from 1918 to 1945, including government involvement in language, norming work by Croatian linguists, and its ...stylistically stratified usage. After the collapse of the Austro-Hungarian Monarchy, the Croatian language found itself in a new situation, exposed to unitarist tendencies within a South Slavic state. During the Second World War and the fascist Independent State of Croatia, the linguistic freedoms of the population were threatened, and both public and private language use found itself under state scrutiny. Despite this, a number of philological works and handbooks describing the Croatian language were published from 1918 to 1945, and the usage of the Croatian language reached expressive peaks in all functional styles during this period.
U radu se govori o zahtjevnosti priređivanja hrvatskih srednjovjekovnih tekstova: čitanje, tumačenje i izdavanje hrvatskih srednjovjekovnih tekstova podrazumijeva dobro poznavanje starijih jezičnih ...stanja hrvatskoga jezika, prepletenosti uporabe triju pisama i dinamične i kompleksne negdašnje jezične zbilje. U dosadašnjoj hrvatskoj edicijskoj praksi postoje različita rješenja istih tekstoloških problema i izazova. U ovom radu dodiruju se neka nesuglasja i kolebanja, razmatraju se razlozi njihove pojave te ukazuje se na ispravne putokaze za njihovo razrješavanje. U prvom dijelu ovoga priloga (I. – III.) raspravlja se o načinima prenošenja teksta od vrela do izdanja (osobito sa stajališta pouzdanosti prijenosa podataka) i iznose se glavne poteškoće i moguća kolebanja na nekoliko razina prilikom transkribiranja najzahtjevnijih, latiničnih tekstova; grupirali smo ih u četiri točke: kada jedan grafem označuje dva ili više fonema, kada jedan grafem označuje fonemski slijed, kada nekoliko grafema služi za jedan fonem, kada izvornik sadržava grafem bez fonološke vrijednosti. U drugom dijelu rasprave (IV. – V.) osvrnuli smo se na neke recentne objave hrvatskih srednjovjekovnih tekstova i usredotočili smo se na transkripcijske postupke u razlikovanju palatala i neslivenih suglasničkih skupina te razrješavanje glagoljičnoga/ćiriličnoga grafema jat. Pokazali smo da beziznimno razrješavanje svakoga grafema jat kurziviranim je nema filološko i lingvističko utemeljenje i da bez primjene znanja iz povijesne gramatike i povijesne dijalektologije teško mogu nastati pouzdana čitanja (transkripcije) starih hrvatskih tekstova.
PDF
