Svrha je ovog rada istražiti patološke promjene u jetri i štitnoj žlijezdi tovnih pilića s utvrđivanjem mogućnosti korištenja različitih udjela uljane repice u hrani za piliće. Pokus je obavljen na ...360 muških jednodnevnih pilića hibridne linije Cobb koji su podvrgnuti različito hranjeni (T-0 = 0 %; T-5 = 5 %; T-10 = 10 % udjela pogače uljane repice, kultivar Bristol-“00”). Pogača je sadržavala 2,86 μmol/g glukozinolata, a udio eruka kiseline u ukupnoj količini svih masnih kiselina bio je 0,08%. Dodavanje 5 % pogače uljane repice u hranu uzrokovalo je umjereno povećanje mortaliteta pilića, ali je on još uvijek bio u granicama prihvatljivog. Prosječna masa jetre bila je povećana u T-5 i T-10 skupini u usporedbi s kontrolnom skupinom. Štitna žlijezda pilića hranjenih pogačom nije bila značajnije teža u usporedbi s kontrolnom skupinom. Patohistološke promjene na jetri i štitnoj žlijezdi bile su izraženije nego u kontrolnoj skupini. U T-5 skupini bio je značajno visok udio perivaskularne nekroze hepatocita i perivaskularne mikstocelularne stanične infiltracije u jetri. U skupini T-10 u jetri je bio značajno visok udio kongestije, degeneracije krvnih žila, vaskulitisa i hidropične degeneracije. U štitnoj žlijezdi pilića iz T-5 skupine bio je signifikantno visok udio rasijane proliferacije folikularnih epitelnih stanica i blage fibroze intersticija. Samo u skupini T-10 bila je izražena jača fibroza intersticija sa signifikantno visokim udjelom. U skupini T- 100, a nakon toga i u skupini T-5, bio je i najveći udio krvarenja u folikulima. Nejasan je odnos između ovih promjena nastalih pri hranjenju pogačom uljane repice i njihova povezanost s nepoželjnim učincima specifičnim za pogaču uljane repice. Nije isključeno ni postojanje nekih drugih faktora, osim eruka kiseline i glukozinolata, koji su mogli uzrokovati ove promjene. Zaključno, uvođenje 5 i 10 % pogače uljane repice u hranu tovnih pilića (kultivar Bristol-“00”) uzrokovalo je promjene na jetri i štitnoj žlijezdi, ali promjene nisu bile takvoga inteziteta da su značajnije utjecale na proizvodne rezultate.
Balneoterapija/hidroterapija neizostavni je dio rehabilitacije bolesnika s
upalnim reumatskim bolestima. Kako se njena učinkovitost često dovodi
u pitanje, cilj rada je bio utvrditi učinkovitost ...balneoterapije/hidroterapije
na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti i kvalitetu života bolesnika s
reumatoidnim artritisom (RA). U kliničku studiju su uključena 113 bolesnika
s RA-om, 79 žena i 34 muškarca, koji su liječeni u Specijalnoj bolnici za
medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, u prosječnom trajanju 14 dana.
Prije i poslije balneoterapije, pacijenti su ispunili upitnik o procjeni zdravlja
HAQ (Health assessment questionnaire) i upitnik o kvaliteti života bolesnika s
Izvorni znanstveni članak
Original scientific article
ISSN 1846-1867 reumatoidnim artritisom QoL-RA (Quality of life RA). Ocjena aktivnosti bolesti
DAS 28 korištena je za mjerenje djelovanja bolesti prije i poslije balneoterapije/
hidroterapije. Pronašli smo značajno poboljšanje funkcionalne sposobnosti u
bolesnika s RA-om. Prosječna ocjena HAQ-a prije balneoterapije/hidroterapije
je 1,07 + / - 0,61, i 0,84 + / - 0,55, nakon balneoterapije/hidroterapije, što je
statistički značajno niži (p <0,05). DAS 28 nakon balneoterapije/hidroterapije
je i statistički značajno niži od DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije:
srednja vrijednost DAS 28 prije balneoterapije/hidroterapije bila je 6,30 + / -
0,81 i nakon balneoterapije/hidroterapije 5,45 + / - 0,75 (p <0,01). Kvaliteta
života značajno je poboljšana nakon balneoterapije/hidroterapije: srednja
vrijednost QoL-RA prije balneoterapije/hidroterapije je bila 5,38 + / - 1,62
i nakon baleoterapije/hidroterapije 7,37 + / - 1,81 (p <0,05). Zaključno,
balneoterapija/hidroterapija, kada se pravilno dozira, učinkovita je terapija u
liječenju bolesnika s RA-om. Balneoterapija/hidroterapija ima pozitivan utjecaj
na funkcionalne sposobnosti, aktivnosti bolesti i kvalitetu života bolesnika s
reumatoidnim artritisom.
Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi veliki su problem u cijelome svijetu, čak 5–10% svih hospitaliziranih bolesnika dobije takvu infekciju tijekom liječenja. Još od vremena I. P. Semelweissa ...poznato je da su čiste ruke najvažniji pojedinačni činitelj koji može smanjiti broj tih infekcija. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prepoznala je taj problem i prišla izradi Smjernica za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama. Stoga se pristupilo izradi i ovih Smjernica, kojih je svrha smanjenje broja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi koje se prenose rukama zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj. Smjernice su namijenjene svim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima zdravstvenih ustanova koji dolaze u izravan dodir s bolesnicima. Interdisciplinarni tim stručnjaka načinio je Smjernice, koristeći se Smjernicama SZO-a, drugim smjernicama i drugom internacionalnom literaturom. Snaga preporuka određena je metodologijom CDC/HICPAC, a kategorizirane su na temelju postojećih znanstvenih podataka, teoretski logične podloge, primjenjivosti i ekonomskog utjecaja. Nakon široke rasprave u stručnim društvima Smjernice su prihvaćene. Smjernice obuhvaćaju preporuke o indikacijama za higijenu ruku, tehniku higijene ruku, kiruršku pripremu ruku, odabir sredstava za higijenu ruku, njegu kože, nokata, upotrebu rukavica, higijenu ruku bolesnika i posjetilaca, ulogu edukacije, ulogu zdravstvene ustanove i državne uprave; nadalje, u Smjernicama je objašnjen koncept »Pet trenutaka za higijenu ruku« te je prikazan izvadak iz literature o higijeni ruku.
PDF
