Structure of each economy, especially those in transition, is in constant change. Shift-share analysis is widely used for studying of regional economic change. The model in which the present analysis ...is conducted has three components: (i) the national growth component (in this paper the entity level of Federation of BH is used as reference level), (ii) the industry mix component, and (iii) the competitive component. Each of them is measured on the basis of employment. The analysis enables assessment of economic performance of a region (here cantons) in comparison to a reference level (here the Federation of Bosnia and Herzegovina). In this paper authors aimed at capturing economic change at regional level. Authors have compared the economic change in two time periods, 2006-2011 and 2012-2018. Changes in employment are expected in a small transitional and open economy such as Bosnia and Herzegovina. Obtained results indicate that regional economy went through considerable transformation. Some policy recommendations for policy decision- makers in the fields of education and labor market are also given in the paper.
Structure of each economy, especially those in transition, is in constant change. Shift-share analysis is widely used for studying of regional economic change. The model in which the present analysis ...is conducted has three components: (i) the national growth component (in this paper the entity level of Federation of BH is used as reference level), (ii) the industry mix component, and (iii) the competitive component. Each of them is measured on the basis of employment. The analysis enables assessment of economic performance of a region (here cantons) in comparison to a reference level (here the Federation of Bosnia and Herzegovina). In this paper authors aimed at capturing economic change at regional level. Authors have compared the economic change in two time periods, 2006-2011 and 2012-2018. Changes in employment are expected in a small transitional and open economy such as Bosnia and Herzegovina. Obtained results indicate that regional economy went through considerable transformation. Some policy recommendations for policy decision-makers in the fields of education and labor market are also given in the paper.
Cilj ovog rada je predstaviti proces usklađivanja studijskih programa II ciklusa studija na Ekonomskom fakultetu UNZE sa realnim potrebama tržišta rada. Za realizaciju ovog procesa identifikovano je ...i sprovedeno nekoliko aktivnosti. Pored analize opravdanosti i potrebe za inoviranjem studijskih programa II ciklusa studija, istražuje se i analizira ponuda studijskih programa II ciklusa u bližem okruženju Ekonomskog fakulteta UNZE. Nakon analize postojećih studijskih programa, izvršeno je kreiranje upitnika za preduzeća i provedena je anketa, kako bi se u ishode učenja, kroz aktivnost kreiranja istih, uključili specifični zahtjevi poslodavaca u pogledu izlaznih kompetencija završenika II ciklusa studija. Analiza prikupljenih podataka pokazala je da poslodavci koji su imali priliku zapošljavati magistre ekonomije, u većini slučajeva, smatraju da magistri ekonomije u trenutku zaposlenja nemaju nivo znanja koji korespondira njihovom zvanju. Kao ključne uzroke takvog stanja poslodavci vide: previše široko definisane oblasti izučavanja, nedostatak praktične obuke tokom studija, neusklađenost postojećih studijskih programa s potrebama na tržištu rada, predmeti nisu usko vezani za područje specijalizacije, te nepostojanje precizno definisanih ishoda učenja. Svi ovi podaci, prikupljeni anketiranjem poslodavaca, uveliko su utjecali na inoviranje postojećih studijskih programa, a sve u cilju smanjenja diskrepancije pruženog znanja tokom studija sa realnim zahtjevima tržišta rada.
Cilj ovog rada je sistematizacija teorijskih dostignuća u analizi efekata ekonomskih integracija na vanjskotrgovinsku razmjenu zemalja učesnica integracije, te empirijska analiza efekata zone ...slobodne trgovine Bosne i Hercegovine sa članicama EFTA. Teorijski, ekonomska integracija odnosno liberalizacija trgovine ne mora rezultirati pozitivnim efektima. Pozitivne efekte može očekivati zemlja koja je konkurentski pripremljena za liberalizaciju. Bosna i Hercegovina kontinuirano povećava stepen liberalizacije trgovine (CEFTA, SSP, zona slobodne trgovine sa EFTA), kako bi se adekvatno konkurentski pripremila za članstvo u Evropskoj uniji, što joj je strateško opredjeljenje. Rezultati provedene analize u ovom radu pokazuju da obim trgovinske razmjene BiH kontinuirano raste i da se kontinuirano povećava pokrivenost uvoza izvozom, ali je to još uvijek nedovoljno, obzirom da je taj procenat u 2016. godini iznosio 58,3 %. Liberalizacijom trgovine BiH nastoji povećati izvoz, otvoriti prostor za plasman proizvoda za inostrana tržišta, ali je u slučaju zone slobodne trgovine sa EFTA ostvarila negativne efekte integracije. U prilog tome ide činjenica da 2 godine poslije stupanja na snagu liberalizacije trgovine sa EFTA nije ostvaren saldo trgovinske razmjene koji je bio u godini prije pristupanja. Ukupan suficit u razmjeni sa članicama EFTA se smanjio, što znači da je liberalizacija rezultirala većim uvozom iz EFTA u odnosu na izvoz. U razmjeni sa Švicarskom i Norveškom smanjen je suficit, a u razmjeni sa Lihtenštajnom i Islandom su ostvarena pozitivna kretanja (smanjen deficit u razmjeni sa Lihtenštajnom i povećan suficit u razmjeni sa Islandom).
Cilj ovog rada je analizom strukture djelatnosti kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) utvrditi postojeće stanje i analizirati razvojne karakteristike u svakom od kantona u odnosu na FBiH. ...S tim u vezi, u radu se ukazuje na kantone koji bi u većoj mjeri mogli iskoristiti kantonalne konkurentske prednosti, što bi nosiocima ekonomske i razvojne politike u FBiH moglo pomoći prilikom definiranja politika za podsticanje ekonomskog rasta kantonalnih privreda. U radu su korišteni alati analize regionalnog ekonomskog razvoja: lokacijski kvocijenti, koeficijent specijalizacije i shift-share analiza, čime se obuhvatilo kretanje zaposlenosti u deset kantona FBiH za period 2006.-2011. godine. Većina kantona ima vrlo usku strukturu djelatnosti koja je vjerovatno neotporna na različite šokove. Uska struktura djelatnosti posebno je uočena u kantonima u kojima prevladavaju primarne i sekundarne djelatnosti. Značajan broj kantona dugoročno će pretrpjeti pad kantonalnih konkurentskih prednosti. Rezultati analize upućuju na pasivan odnos kantona prema iskorištavanju kantonalnih konkurentskih prednosti.
PDF
