For a number of years now, Croatia has had a negative net migration rate, which means that more people have emigrated than immigrated during a period of time. It is difficult to establish the real ...number of persons who have emigrated from Croatia due to a number of reasons. There is also the issue of the so-called flfictional population«, persons who are registered as living in Croatia, even though they do not actually live there. A large number of persons have not registered themselves as having left the country, even though they are obliged to do so by law. The reason for this, as well as the fictional registration in Croatia, is maintaining or gaining certain benefits in Croatia. In Croatia, there is a large difference among regions in terms of emigration intensity. The goal of this paper is to analyze which parts of Croatia suffered the most from emigration, and which felt the least effect of this process.
It could be said that Croatia is “traditionally” an emigration country. Emigration processes in Croatia have been going on continually for over 150 years. With a more or less intensive emigration, ...since its independence,Croatia has also been experiencing a natural depopulation. Such a situation has resulted in the deep demographic crisis that the country is currently in. In recent times, since joining the European Union, we’ve been witnesses to the newest emigration wave from Croatia, as Croatian citizens have gained access to the job market of almost all EU countries. It is known that there are issues related to how correct the number of emigrated persons is, as shown by the official Croatian statistics. In this paper, we compare the official Croatian statistics data to the statistics of selected countries that Croatian citizens have most emigrated to. The goal of this paper is to find and analyze the discrepancy between the official Croatian statistics about the number of emigrated persons and the official data about immigrated persons in the countries where Croatian citizens emigrated to the most.
Bjelovarsko-bilogorska županija leži v osrednjem delu hrvaškega panonsko-subpanonskega prostora. Kljub ugodni lokaciji znotraj Hrvaške in ugodnim fizičnogeografskim značilnostim ima v zadnjih 50 ...letih zelo negativne demografske značilnosti. Z vidika celotne županije so demografske razmere v podeželskih delih še veliko bolj neugodne kot v mestnih naseljih. Med letoma 1961 in 2011 se je delež podeželskega prebivalstva v županiji zmanjšal za 46,7 %.
Utjecaj starenja stanovništva na promjene zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta Srednje Like u radu je analiziran korištenjem interdisciplinarnog pristupa – analizom rezultata provedenog ...anketnog ispitivanja na uzorku ispitanika Srednje Like i demo(geo)grafskom analizom podataka koji se odnose na dobnu strukturu stanovništva Srednje Like. Međuodnosi zemljišnog pokrova/načina korištenja zemljišta i dobi ispitanika analizirani su na prostornoj razini Srednje Like u cjelini korištenjem metode t-test u sklopu računalnog programa IBM SPSS Statistics verzije 20. Rezultati su pokazali kako se položaj povrtnjaka, posjedovanje obradivog zemljišta u dragama i tendencija obrađivanja zemljišta u dragama razlikuju ovisno o dobi ispitanika.
U radu se proučavaju promjene u sastavu stanovništva prema narodnosti u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji od 1991. do 2011. te se analiziraju čimbenici koji su utjecali na te promjene. Posebna se ...važnost pridaje proučavanju dviju najzastupljenijih etničkih skupina – Hrvata i Srba. Analizom popisnih podataka pokazuje se da su najveće promjene zabilježene u prvome međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001. što autori vežu uz zbivanja povezana s emigracijom, Domovinskim ratom, starenjem stanovništva i promjenama u popisnim metodologijama. Prema popisu stanovništva iz 1991., u obje je županije većinski bilo prisutno stanovništvo hrvatske narodnosti, dok su Srbi predstavljali najbrojniju nacionalnu manjinu sa značajnim udjelom od 25,4% u Karlovačkoj te 36,4% u Ličko-senjskoj županiji. Popis iz 2001. bilježi nacionalnu homogenizaciju u narodnosnom sastavu stanovništva obiju županija s izraženijom dominacijom Hrvata (oko 85% u obje županije). Najnoviji popis stanovništva iz 2011. nije donio znatnije promjene u narodnosnom sastavu u odnosu na prethodni u Karlovačkoj županiji, dok je u nekim dijelovima Ličko-senjske županije zabilježena značajnija promjena zbog povratka hrvatskih građana srpske nacionalne pripadnosti. Proučavana se problematika sagledava i u kontekstu krajnje nepovoljnoga općeg demografskog stanja okarakteriziranog izrazitim starenjem stanovništva i depopulacijom u dvije promatrane županije te nepovoljnim ekonomskim prilikama u njima.
Međimurska županija spada u red hrvatskih županija s manje izraženim nepovoljnim demografskim pokazateljima. Radi se o površinom najmanjoj hrvatskoj županiji koja, za hrvatske prilike, ima ...nadprosječnu gustoću naseljenosti. Cilj rada je utvrditi kako vremenska prometna dostupnost cestovnim prometom, u odnosu na županijsko sjedište Čakovec, utječe na promjenu broja stanovnika i na razinu ostarjelosti stanovništva. Istraživanje je izvršeno za razdoblje od maksimuma naseljenosti (1991.) do zadnjeg popisa stanovništva (2021.), s time da su u vrijeme pisanja rada bili dostupni samo prvi rezultati najnovijeg popisa o broju stanovnika po naseljima, kao i sastav stanovništva prema dobi i spolu na razini Hrvatske i njezinih županija. Stoga je analiza ostarjelosti (koja uključuje razinu naselja) učinjena prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Prostor Međimurske županije je podijeljen u 8 zona vremenske prometne dostupnosti izokronama od 5 minuta u odnosu na Čakovec. Analizom intenziteta depopulacije u GIS okruženju utvrđen je trend njegovog povećanja smanjenjem vremenske prometne dostupnosti prema Čakovcu. To načelno znači da je, uz određena odstupanja, intenzitet depopulacije veći u prometno manje dostupnim (prometno izoliranijim) dijelovima županije. Analiza indeksa starenja nije pokazala trend povećanja razine ostarjelosti smanjenjem vremenske prometne dostupnosti naselja u odnosu na Čakovec.
Tertiarization process in Croatia Turk, Ivo; Šikić, Luka; Peračković, Krešimir
Ekonomski pregled,
2023, Volume:
74, Issue:
3
Journal Article
Open access
This paper analyses a structural change by economic sectors in general and tertiarization process in particular, for the period 1971-2011 in Croatia. It started from the classical economic theory of ...service sector growth and demographic approach by using the data collected from the population censuses, to analyse long term changes and trends in the sector's structure. The process of tertiarization is usually defined as an increase in the share of service sector employment in total employment and we assume as a continuous long term process, it is influenced by different factors in different periods, and mostly the ones that have accelerated the process of deindustrialization as well in the past. Our results confirm a structural change that favours service sector growth during the whole period, not only in last three transition decades, along with the simultaneous reduction in agricultural and industrial sector shares. The main limitation is fact that those results are just a fundamental but necessary first step based on demographic statistics which reveal some elementary insights useful for further analyses. Scientific assessment of this article is in interdisciplinary approach of explanation of different impacts and specific features of tertiarization process in Croatia since 1970s. Also, the contribution of this paper is at the same time the collection and presentation of a new set of data combined in one article from several sources, which can be the basis for some further research. The results also consider the question if this process was accompanied by the economic growth and development observed in the rich and more developed countries or this shift towards service society with postindustrial division of labour does not come along with expected modernisation and developmental effects.
U ovom se radu analizira strukturna promjena gospodarskih sektora u cjelini a posebno proces tercijarizacije za razdoblje 1971–2011. u Hrvatskoj. Polazi se od klasične ekonomske teorije rasta uslužnog sektora uz demografski pristup, korištenjem podataka popisa stanovništva za analizu dugoročnih promjena i trendova u sektorskoj strukturi. Proces tercijarizacije je najčešće definiran kao povećanje udjela zaposlenog stanovništva u uslužnom sektoru, a glavna je teza u radu da je kao kontinuirani dugoročni proces bio pod utjecajem različitih čimbenika u različitim razdobljima, uglavnom onih koji su istovremeno ubrzali proces deindustrijalizacije. Rezultati analize potvrđuju strukturnu promjenu koja ukazuje na rast uslužnog sektora tijekom čitavog promatranog razdoblja, a ne samo u zadnja tri desetljeća tranzicijska razdoblja uz istodobno smanjenje udjela poljoprivrednog i industrijskog sektora. Glavno ograničenje jest činjenica da su ti rezultati tek osnovni ali nužni korak utemeljen na demografskoj statistici koja daje elementarne uvide korisne za daljnje analize. Znanstveni je doprinos ovog rada u interdisciplinarnom pristupu teorijskom konceptu te obrazloženju različitih čimbenika i obilježja procesa tercijarizacije u Hrvatskoj od 1970ih. Rezultati također nameću daljnje pitanje je li taj proces praćen ekonomskim rastom i razvojem kao u razvijenijim zemljama ili taj prijelaz prema društvu usluga sa postindustrijskom podjelom rada nije donio očekivane učinke modernizacije i razvoja.
The Slunj-Plitvice region is a contact area between two Croatian counties: Karlovac County and Lika-Senj County. It can be defined in territorial-administrative terms as the area of the ...administrative Town of Slunj and the following municipalities: Cetingrad, Plitvicka Jezera (Plitvice Lakes), Rakovica and Saborsko. The investigated region is located in the karst zone, which exerted a negative influence on demographic development in the past because of its geological, hydrological, pedological and geomorphologic characteristics. The entire researched region is predominantly rural. It is peripheral compared with the county centres Karlovac (Karlovac County) and Gospic (Lika-Senj County). Therefore, the Slunj-Plitvice region can be described as an integral part of the negative population, economic and regional development pole of Croatia. The beginnings of the demographic crisis in the region date back from the first half of 20th century. During the 1990s, the already existing negative demographic circumstances were additionally worsened by Serbian armed aggression. The entire region suffered significant war casualties, migratory losses and material destruction. After liberation of the region, the process of reconstruction began. Its course has been very slow and marked by many obstacles. Because of the presence of the long-lasting, very negative demographic processes -- total depopulation, natural depopulation, emigration depopulation and population ageing -- the Slunj-Plitvice region has lost its ability to achieve demographic revitalization. Population regeneration and renewal in the region will not be possible without the application of systematic stimulating measures for demographic and economic recovery. The demographic recovery plans must by all means include, besides pro birth-rate measures, stimulation for immigration of a young, predominately highly-educated population. Adapted from the source document.
Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita.
Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina
Karlobag i Starigrad, koja svojim ...teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora.
Promatrani je prostor podijeljen između Ličko-senjske (Grad Senj i Općina Karlobag)
i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska
obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. – 1991.),
kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16 782
stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema
najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika.
Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina što vrlo negativno utječe
na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine
1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost
toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187,8.
Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičkogeografska
obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih
oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih
područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov južni
dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste
Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće
povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma,
s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u
Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike.
Zumberak has recorded depopulation processes in the past eight decades. A complete demographic breakdown of Zumberak happened in the second half of the twentieth century. That period in Croatia was ...marked by urban-based industrialization on one hand and deagrarization and deruralization on the other hand. In those circumstances, socio-geographic transformation failed in Zumberak. Modernization processes in the cities, in combination with their absence in Zumberak, have made Zumberak unattractive for living. In the second half of the twentieth century, emigration led Zumberak to the verge of extinction. In this paper, methods of demographic statistics and GIS analysis of transport accessibility are used in combination with the application of graph theory in the analysis of the transport network of the researched area. The results of the research suggest the conclusion that the revitalization of Zumberak is only possible with considerable material investments in the framework of well-elaborated and well-designed development plans. They should certainly include transport accessibility improvement. Keywords: depopulation, emigration, transport accessibility, population ageing, Zumberak Zumberak biljezi depopulacijske procese u zadnjih osamdesetak godina. Potpuni se demografski slom Zumberka zbio u drugoj polovici 20. stoljeca. To je razdoblje u Hrvatskoj bilo obiljezeno urbano baziranom industrijalizacijom, s jedne strane, te deagrarizacijom i deruralizacijom, s druge strane. U tim je okolnostima na Zumberku izostala socijalno-geografska transformacija. Modernizacijski procesi u gradovima, u kombinaciji s njihovim izostankom na Zumberku, ucinili su Zumberak neatraktivnim za zivot. U drugoj polovici 20. st. emigracija je dovela Zumberak na rub izumiranja. U radu se rabe metode demografske statistike i GIS-analize prometne dostupnosti u kombinaciji s primjenom teorije grafa u analizi prometne mreze istrazivanoga podrucja. Rezultati istrazivanja upucuju na zakljucak da je revitalizacija Zumberka jedino moguca uz znatna materijalna ulaganja u okviru dobro razradenih i osmisljenih razvojnih planova. Oni svakako trebaju ukljucivati i poboljsanje prometne dostupnosti. Kljucne rijeci: depopulacija, emigracija, prometna dostupnost, starenje stanovnistva, Zumberak
PDF
