Due to overpopulation, pollution, noise, and other ecological and social problems, cities face a worsening quality of urban life, which requires effective planning of their futures. Urban visions as ...an aspect of strategic planning can be a starting point for a radical transformation of how towns develop into cities of the future that successfully address current challenges. This article, deriving from the anthropology of the future and planning, analyses how cities imagine their futures and how they narrate it. It compares the visions of eight Slovenian and Croatian cities – Ljubljana, Zagreb, Koper, Rijeka, Maribor, Kutina, Nova Gorica, and Hvar – and assesses how they understand the concept of sustainable development and take into account its principles (economic, environmental, social, and cultural sustainability). Discourse analysis reveals that visions often remain on paper only, with undefined elements of sustainability and values. They repeatedly instrumentalize urban realities – that is, natural and cultural resources – for their goals. To achieve better cooperation of residents in helping create cities of the future, visions should be more long-term and imaginative.
In this article we focus on futures as a cultural anthropological subject of research and an analytical concept, reviewing studies from “cultural futurism” of the 1970s and anticipatory anthropology ...of the 1980s to the “anthropology of futures” burgeoning in the last decade. We discuss different approaches to the central issue of how anthropology deals with futures (future as a cultural fact, multitemporality, temporal agency, presentism, multiple futures, etc.) and illustrate the research framework being developed within an ongoing research project “Urban futures: imagining and activating possibilities in unsettled times” (www.citymaking.eu). In this project, future-making refers to a comprehensive understanding of the factors and processes involved in imagining, anticipating and perceiving collective futures as well as in the modalities of engagement, values, habits, practices, and affects, that construct specific attitudes towards futures in everyday life.
The author presents the research project “City-making: space, culture and identity”which is focused on contemporary urban transformations of Zagreb. The article is a research report on particular ...project activities and on several theoretical and methodological challenges that unfold from the research. The paper starts with a glimpse of urban research in (Croatian) ethnology and cultural anthropology in which the current project is embedded. Research segments into city-making by art and city-making by public events are briefly described in two parts of the article.The focus is however, on indications of certain topics and approaches that stem from particular research (time, motion, affect) which could be considered as potent for further theorizing the city and urban space. Correspondingly, research methods of walking ethnography and sensory ethnography are also discussed as valuable tools in this work in progress research.
Mesta se zaradi prenaseljenosti, onesnaževanja, hrupa ter drugih ekoloških in družbenih problemov spoprijemajo s čedalje slabšo kakovostjo urbanega življenja, kar zahteva učinkovito načrtovanje ...njihove prihodnosti. Urbane vizije kot vidik strateškega načrtovanja so lahko izhodišče za radikalno preobrazbo načina, na katerega se kraji razvijajo v mesta prihodnosti, ki uspešno rešujejo trenutne izzive. Članek, ki izhaja iz antropologije prihodnosti in načrtovanja, analizira, kako si mesta zamišljajo svojo prihodnost in kako jo upovedujejo
U ovome se članku bavimo budućnostima kao kulturnoantropološkim predmetom istraživanja i analitičkim pojmom predstavljajući studije objavljene u posljednjih pedesetak godina od onih koje se smještaju ...u domenu “kulturne futuristike” i anticipatorne antropologije do onih u kojima se istaknutije profilira antropologija budućnosti. Različite pristupe zahvaćamo komparativno i problemski (budućnost kao kulturna činjenica, multitemporalnost, temporalno djelovanje, metafizički prezentizam, mnogobrojne budućnosti i dr.) te obrazlažemo okvire istraživanja koje razvijamo unutar aktualnog istraživačkog projekta o urbanim budućnostima. Stvaranje budućnosti se u ovome projektu odnosi na sveobuhvatno razumijevanje čimbenika i procesa koji se povezuju u zamišljanju, anticipaciji i percepciji kolektivnih budućnosti kao i u modalitetima angažmana, vrijednosti, navika praksi i afekata, koji konstruiraju specifične odnose prema budućnostima u svakodnevnom životu.
In this article we focus on futures as a cultural anthropological subject of research and an analytical concept, reviewing studies from “cultural futurism” of the 1970s and anticipatory anthropology of the 1980s to the “anthropology of futures” burgeoning in the last decade. We discuss different approaches to the central issue of how anthropology deals with futures (future as a cultural fact, multitemporality, temporal agency, presentism, multiple futures, etc.) and illustrate the research framework being developed within an ongoing research project “Urban futures: imagining and activating possibilities in unsettled times” (www.citymaking.eu). In this project, future-making refers to a comprehensive understanding of the factors and processes involved in imagining, anticipating and perceiving collective futures as well as in the modalities of engagement, values, habits, practices, and affects, that construct specific attitudes towards futures in everyday life.
Rijeka je 2020. godine nosila titulu Europske prijestolnice kulture. Višegodišnju pripremu i planirana događanja u 2020. godini autorice definiraju kao okvir unutar kojega se intenzivira propitivanje ...identiteta grada kulturom vođenom urbanom regeneracijom. Pritom je važna temporalna dimenzija, činjenica da je EPK prilika da se promišlja o budućnosti grada. Stoga, rad uključuje, uz teorijsko-metodološki uvod, opsežno predstavljanje vizije Rijeke kako je zamišljena u dokumentaciji prijave i programu EPK, kao i u drugim strateškim gradskim dokumentima. Nadalje, autorice interpretiraju doživljaj i mišljenja građana Rijeke u aspektu značenja EPK za redefiniranje identiteta grada.
This paper focuses on four examples of Zagreb urban gardening communities: their
actors, their structures, and the aims of the established gardens. The article begins by introducing the practice and ...perception of the illegal (“wild”) gardens that have
existed in Zagreb on vacant and derelict plots for decades. A discussion of the changing contexts of urban gardening within the last few years follows. Further ethnographic examples of new, alternative, and hybrid gardens indicate the variety of organizational methods and actors involved, types of communality and solidarity, and the negotiation and debate regarding discursive, structural, and governance issues. The analysis aims to examine the heterogeneity of gardening communities in Zagreb and to illuminate the dynamics (changes and modifi cations) of various relationships that are constituent to the phenomenon. The article concludes by considering the politics of space, particularly the transformation of urban public spaces, and the potential of gardening initiatives in the sphere of contemporary urban governance strategies.
U središtu su članka četiri umjetničke intervencije koje su početkom 2019. godine izvedene u Zatvoru u Zagrebu u cilju estetizacije zatvorskog prostora. Rad se temelji na kvalitativnom etnografskom ...istraživanju koje je provedeno tijekom oslikavanja u navedenom zatvoru, u cilju razumijevanja: a) umjetničkog koncepta i nastajanja umjetničkog djela u zatvorskim prostorima, b) dinamike i značenja koju umjetničko djelo u zatvoru izaziva te c) promjene doživljaja kako pojedinačnih zatvorskih prostora tako i šire društvene percepcije o zatvorskom sustavu. Pristupi istraživanju i interpretaciji proizlaze iz antropologije prostora i mjesta te antropologije umjetnosti. Istraživanjem se analiziraju društveni, interakcijski, edukativni, estetizirajući, terapijski i afektivni učinci konkretnih umjetničkih intervencija u zatvoru. Poseban je interes fokusiran prema odnosima koji postoje ili se mijenjaju tijekom intervencija između svih uključenih aktera (umjetnici, razni profili djelatnika u zatvoru, zatvorenici). Ključan doprinos kulturnoantropoloških istraživanja proizlazi iz sposobnosti etnografije da bilježi i promišlja umjetnost ostvarenu kao relacijsku i komunikacijsku aktivnost, a u smislu primjene etnografskog istraživanja, riječ je o novitetu u istraživanju hrvatskih zatvorskih sustava.
U ovome se članku povezuju studije prostora, mobilnosti i infrastrukture kako bi se uspostavila nova prizma u kojoj se prelamaju pitanja i potencijalni odgovori o konstruiranju značenja kretanjem. ...Rad se temelji na istraživanju prometnica koje prolaze kroz Gorski kotar (Lujzinska cesta Karlovac – Rijeka i autocesta Zagreb – Rijeka) te njihovoj analizi u dijakronijskoj perspektivi i kroz etnografsko istraživanje, koje obuhvaća i istraživanje vožnjom prometnicama. Preplićući prometnu infrastrukturu (prometnice i pripadajući objekti), prijevozno sredstvo (automobili) i okoliš (krajolik) kojima prometnica/automobil prolazi te uvodeći mobilnost i otjelovljenost kao temeljna načela oblikovanja prostora kao i odnose koji u takvoj konstelaciji nastaju između ljudi, prometnica i okoliša u kretanju te ljudi međusobno tijekom putovanja, u radu uvodimo pojam kinematop kojim povezujemo prostore mobilnosti i prakse mobilnosti u stvaranju značenjskih mjesta kretanjem.
L’article s’intéresse aux changements urbains qu’a connus Zagreb au tournant du siècle, sous l’angle d’une tension entre continuité et discontinuité dans le tissu et dans le discours, au cours du ...« long âge de la modernisation ». L’étude d’une place de Zagreb et de ses réaménagements sert d’illustration à un « espace contesté » Low et Laurence-Zúñiga, 2003, dans lequel sont actualisés, interrogés et négociés les principaux thèmes sociaux, politiques, économiques et culturels de l’actualité urbaine postsocialiste. Cette controverse locale illustre l’enchevêtrement des processus politiques et économiques nationaux plus larges (postsocialisme, transition vers l’économie de marché) et des tendances mondiales (néolibéralisme, consumérisme, développement de la société civile).