Rad prikazuje brazilske specifičnosti razvoja politike javnog zdravstva i socijalne pomoći od procesa redemokratizacije 80-ih godina prošlog stoljeća do danas. Osim toga, predstavlja širok raspon ...sukoba između ekonomskih interesa i političkog aktivizma koji je odgovoran za napredak u provedbi javnih politika. Ova evolucija predstavljena je kao subvencija razumijevanju razvoja kliničkog rješenja za nekonvencionalna okruženja, specifična za brazilsku društvenu i ekonomsku stvarnost. Prikazana su uspješna klinička iskustva u zdravstvenoj i socijalnoj pomoći temeljena na fenomenologiji, ne samo u svrhu dijagnoze, odnosno razumijevanja ljudi, konteksta, kao i uspješnog razvoja menadžmenta. Prvi slučaj opisuje pružanje usluge peripatetičke grupne terapije, prije kao hodajuće kliničke prakse, pri čemu pojam teritorijalnosti i dinamika grupne interakcije olakšavaju razumijevanje pacijenata, dok intrinzično stanje rada također olakšava uspostavljanje transferencijalnih odnosa. Drugi slučaj opisuje složenost izazova politike socijalne skrbi kroz kliničku intervenciju uz predstavljanje obitelji u kontekstu socijalne i ekonomske ranjivosti.
This paper presents the Brazilian specificities of the development of its public health and social assistance policies since the re-democratization process in the 1980s until today. Besides, it ...presents a wide range of conflicts between the economic interests and the political activism accountable for the advances of the public policies implementation. This evolution is presented as a subsidy to the reader’s understanding of the development of a clinical solution for non-conventional settings specific to the Brazilian social and economic reality. Successful clinical experiences in health and social assistance based on phenomenology are presented, not only for diagnosis purposes, namely for understanding the people, for the context in the question, as well as the successful management development. The first case describes the provision of a peripatetic group therapy service, prior as a walking clinical practice, where the notion of territoriality and the dynamics of group interaction facilitate the understanding of the patients, while the intrinsic condition of the work also facilitates the establishment of transferential relationships. The second case describes the complexity of social welfare policy challenges through the clinical intervention while presenting a family in a social and economic vulnerability context.
Rad prikazuje brazilske specifičnosti razvoja politike javnog zdravstva i socijalne pomoći od procesa redemokratizacije 80-ih godina prošlog stoljeća do danas. Osim toga, predstavlja širok raspon sukoba između ekonomskih interesa i političkog aktivizma koji je odgovoran za napredak u provedbi javnih politika. Ova evolucija predstavljena je kao subvencija razumijevanju razvoja kliničkog rješenja za nekonvencionalna okruženja, specifična za brazilsku društvenu i ekonomsku stvarnost. Prikazana su uspješna klinička iskustva u zdravstvenoj i socijalnoj pomoći temeljena na fenomenologiji, ne samo u svrhu dijagnoze, odnosno razumijevanja ljudi, konteksta, kao i uspješnog razvoja menadžmenta. Prvi slučaj opisuje pružanje usluge peripatetičke grupne terapije, prije kao hodajuće kliničke prakse, pri čemu pojam teritorijalnosti i dinamika grupne interakcije olakšavaju razumijevanje pacijenata, dok intrinzično stanje rada također olakšava uspostavljanje transferencijalnih odnosa. Drugi slučaj opisuje složenost izazova politike socijalne skrbi kroz kliničku intervenciju uz predstavljanje obitelji u kontekstu socijalne i ekonomske ranjivosti.
The purpose of this study is to support companies in identifying the enabling conditions to the creation new knowledge in their organizational environment. The study aims at finding which conditions ...need to be perfected in order to create new knowledge. This study was supported by empirical research with instruments that replicate a model of knowledge creation in the company. Three companies with distinct organizational structures were chosen, and, in order to identify favorable environments for the creation of new knowledge, management seniors were interviewed and middle management collaborators answered a questionnaire entitled "Assessment of the Environment Favorable to the Creation of Knowledge". Based on questionnaires, we were able to identify on what level of knowledge management each company was at the time of the survey. Observed cultural apparatuses were considered, which contributed to finding that the existence of an environment favorable to creating organizational knowledge constitutive of the incentives for continued innovation. The absence of such an environment, on the other hand, works as an obstacle to that creativity. However, one must question what would the favorable environment for each company? Research is necessary, as well as considering the need to value businesses' peculiarities, as well as the subjectivity of the Company's components.
A proposta deste estudo é apoiar as empresas na identificação das condições capacitadoras para se criar novos conhecimentos em seu ambiente organizacional. Busca saber quais condições, para se criar ...novos conhecimentos, precisam ser aperfeiçoadas. Este estudo foi suportado por uma pesquisa empírica com instrumentos que replicam um modelo de criação de conhecimentos na empresa. Foram escolhidas três empresas com estruturas organizacionais distintas e, para realizar a identificação de ambientes favoráveis à criação de novos conhecimentos, foram utilizadas entrevistas presenciais com a alta direção e, aplicado um questionário intitulado “Avaliação do Ambiente Favorável à Criação do Conhecimento” junto aos colaboradores da média gerência. Baseado nos questionários respondidos foi possível identificar o patamar de gestão do conhecimento que cada empresa encontrava-se no momento do levantamento. Foram considerados os aparatos culturais observados, o que também contribuiu para constatar que a existência de um ambiente favorável à criação de conhecimentos organizacionais constituem os estímulos para a inovação contínua, assim como também a ausência deste funciona como obstáculo a existência desta mesma criatividade. Porém, cabe questionar, qual seria o ambiente favorável para qual empresa? Há que se pesquisar, há que se considerar a necessidade de valorizar as peculiaridades do negócio e a subjetividade dos indivíduos que compõem a empresa.